Neprilagođena brzina, divljanje na cesti, vožnja pod utjecajem alkohola ili droga mogu biti pogubni za sve vozače, osobito one mlade s tek položenim vozačkim ispitom. Pridoda li se tome još i nedostatak iskustva i prave reakcije koja u određenom trenutku može spasiti nečiji život, izreka mladost-ludost ponekad se u samo djeliću sekunde može pretvoriti u pravu tragediju. Jednoj takvoj svjedočili smo nedavno na Fažanskoj cesti kada su zauvijek izgubljena dva mlada života.
Prenatrpano vozilo u kojem se nalazilo osmero mladih, od kojih dvoje u gepeku, vožnja pod utjecajem alkohola, a očito i brzina i neiskustvo, bili su presudni. Na sve ove rizike već godinama upozorava i istarska policija, koja potvrđuje da je prisutan trend povećanja broja prometnih nesreća u kojima sudjeluju mladi vozači.
Iz tog razloga policijski službenici kontinuirano provode razgovore s predstavnicima autoškola ne bi li im dodatno prezentirali stanje sigurnosti te da bi dogovorili još intenzivniju suradnju vezano uz edukaciju mladih kandidata za vozače.
O problematici stradavanja mladih vozača te najčešćim razlozima prometnih nesreća u kojima sudjeluju na području Istre porazgovarali smo s voditeljem Službe za sigurnost cestovnog prometa u PU istarskoj Josipom Lukićem.
- Ove smo godine na području PU istarske evidentirali 311 prometnih nesreća u kojima su sudjelovali mladi vozači. U 179 nesreća mladi vozači su bili počinitelji, što iznosi 57 posto udjela u ukupnom broju prometnih nesreća u kojima su sudjelovali. Također, bili su počinitelji u osam prometnih nesreća s poginulim osobama, što čini udio od 42 posto u ukupnom broju prometnih s poginulima. Uz to, mladi su počinitelji u 72 prometne nesreće s povrijeđenim osobama, što čini udio od 59 posto.
Najviše prometnih nesreća prouzrokovali su mladi s položenim vozačkim ispitom u dobi od 18 do 24 godine, koji su od ukupno 19 prometnih nesreća s poginulim osobama u Istri, prouzrokovali osam prometnih nesreća, u kojima je poginulo devet osoba, a od tog broja smrtno su stradala tri mlada vozača, ističe Lukić.
Dodaje da je ove je godine bilo osam nesreća s poginulim osobama u kojima su počinitelji bili mladi, što je više nego u zadnjih pet godina kada je bilo ukupno sedam takvih prometnih nesreća s poginulima a u kojima su sudjelovali mladi vozači.
Analiza policije pokazuje da se nesreće najčešće događaju u dane vikenda, i to u prosjeku po tri nesreće nedjeljom, dvije petkom i jedna subotom. Također, kritično vrijeme je između 10 i 16 sati, od 20 do 22 sata te od ponoći do 4 sata.
- Išli smo i korak dalje te smo analizirali i stanje kolnika gdje su se nesreće događale. Pokazalo se da se većina prometnih nesreća dogodila na suhom i kolniku u vrlo dobrom stanju, tako da možemo reći da je ljudski faktor, odnosno greška vozača, bio glavni uzrok, ističe Lukić i dodaje da su najčešće greške nepropisna ili neprilagođena brzina (81 prometna) što ujedno čini čak 47 posto grešaka u prometnim nesrećama.
- Prema tome, možemo zaključiti da je svaki drugi mladi vozač prouzročio prometnu nesreću zbog neprilagođene brzine. Na drugom je mjestu nepoštivanje prednosti prolaska (30 prometnih) što čini udio od 18 posto, a na trećem mjestu najčešća greška je što se ne drži potreban razmak između vozila (15 prometnih) ili udio od 9 posto.
Što se tiče alkohola, možemo potvrditi da je konzumacija u prometnim nesrećama kod mladih vozača iz godine u godinu u opadanju, pa ove godine bilježimo 39 posto manje alkohola u prometnim nesrećama kod mladih vozača, kaže Lukić. (D. BAŠIĆ-PALKOVIĆ)
VIŠE PROČITAJTE U TISKANOM IZDANJU