U zadnjih deset godina prepolovio se broj doseljenika u Hrvatsku, a broj onih koji napuštaju zemlju danas je dvostruko veći nego 2004. godine. Negativnom demografskom trendu pridružio se i negativni migracijski saldo pa smo u posljednjem desetljeću bilancu od 11,5 tisuća useljenika više od iseljenih hrvatskih građana zamijenili "minusom" od gotovo 5.000 ljudi.
BiH - najviše dolazaka i odlazaka
U 2004. godini u Hrvatsku su doselile 18.383 osobe, a otišlo ih je 6.812. Prošle godine iz inozemstva je doseljeno 10.378 osoba, a otišlo ih je 15.262. Kako je objavio Državni zavod za statistiku, lani se u Hrvatsku iz inozemstva doselilo 49 posto hrvatskih državljana i 51 posto stranaca, a odselilo se 87,8 posto hrvatskih državljana i 11,7 posto stranaca. Od ukupnog broja doseljenika, 47,2 posto doselilo je iz susjedne Bosne i Hercegovine, a još je 2.644 doseljenika stiglo iz država Europske unije, u najvećem broju iz Njemačke (913), Slovenije (452) i Italije (281). Iako se zapad smatra odredištem hrvatskih iseljenika, svaki drugi prošle je godine otišao u BiH ili Srbiju.
Najviše se osoba lani odselilo u Bosnu i Hercegovinu, njih 4.087 ili 26,8 posto svih iseljenika, a zatim u Srbiju, 4.004 osoba ili 26,2 posto. U druge države Europske unije otišla je trećina iseljenih ili 4.756 osoba, najviše u Njemačku (2.193), Austriju (770) i Italiju (601). Nešto manje od 1.000 iseljenika otišlo je u neku od država Amerike, Azije ili Oceanije.
Statistika kaže da su migranti nešto češće muškarci, u dobi od 30 do 39 godina, no visok je udio iseljenika u dobi od 25 do 64 godine. Među doseljenicima prevladavaju mlađe dobne skupine, od 20 do 34 godine. Najviše je useljenika stiglo u Zagreb, u prosjeku svaki četvrti, a zatim u Splitsko-dalmatinsku županiju (njih 17 posto). Iz Zagreba se, međutim, najviše i odlazilo, a po broju iseljenika pratili su ga Sisačko- moslavačka i Splitsko-dalmatinska županija.
Unatoč generalno negativnom migracijskom saldu, Grad Zagreb je prošle godine zabilježio pozitivan saldo ukupne migracije, računajući i migracije stanovništva među županijama. Razlika između ukupnog broja doseljenih iz druge županije i inozemstva i ukupnog broja odseljenih u drugu županiju i u inozemstvo u Zagrebu je iznosila 2.871 osobu, dok su najveći negativan saldo ukupne migracije stanovništva imale Sisačko-moslavačka županija (-1.947) i Vukovarsko-srijemska županija (-1.624 osobe).
Žene prednjače u unutarnjim migracijama
Prebivalište je unutar Hrvatske promijenilo ukupno 76.840 osoba, a mahom se radilo o osobama mlađe i srednje dobi, od 20 do 39 godina. U migracijama unutar Hrvatske prednjačile su žene, kojih je bilo 54,1 posto. Uglavnom se mijenjalo prebivalište unutar iste županije (39 posto), a zatim unutar istog grada ili općine (21 posto). Splitsko-dalmatinska i Primorsko-goranska županija bile su vodeće po broju migranata unutar županije, a najveću međužupanijsku migraciju stanovništva imali su Grad Zagreb i Zagrebačka županija. Od ukupnog broja županija, više doseljenih nego odseljenih ima osam županija i Grad Zagreb, a negativan saldo ima dvanaest županija. Najgore je u Vukovarsko-srijemskoj županiji (-930 osoba) i Brodsko-posavskoj županiji (-810 osoba). (Lj. BRATONJA MARTINOVIĆ)