Umjesto 20 županija u Hrvatskoj bi trebalo formirati sedam regija, a postojeci broj od 429 opcina i 126 gradova vjerojatno bi se prepolovio.
To proizlazi iz studije "Analiticka podloga za ucinkovitu decentralizaciju", nedavno završene na zagrebackom Ekonomskom institutu pod vodstvom dr. sc. Dubravke Jurline Alibegovic, koja je o tome napisala clanak u najnovijim tromjesecnim ekonomskim prognozama instituta, objavljenima na engleskom jeziku.
"Proracunski kapaciteti jedinica lokalne samouprave znacajno se razlikuju. Istodobno, sve opcine i gradovi, osim velikih gradova i županijskih središta, imaju jednake ovlasti. Stoga nije moguce osigurati usporedivu kvalitetu javnih usluga", piše Jurlina Alibegovic, napominjuci da je studija napravljena po narudžbi Hrvatske zajednice županija.
Primjerice, više od polovine opcina i gradova nema novca za djelotvorno obavljanje usluga koje im zakon propisuje. Njih 275 dobilo je poseban status financiranja, a primaju i državne dotacije. Samo 20 županija i 34 grada imaju dovoljno novca za financiranje osnovnog i srednjeg školstva, zdravstva i socijalne skrbi, što pokazuje da jedinice lokalne samouprave u Hrvatskoj ne mogu zadovoljiti neke najosnovnije funkcije.
Da bi se postiglo djelotvornije i uravnoteženije obavljanje javnih usluga, studija predlaže tri skupine mjera za decentralizaciju. Prva je jasna raspodjela obaveznih nadležnosti izmedu opcina, gradova, velikih gradova i regija. Drugo, studija traži promjenu nacina financiranja koja ce jedinicama omoguciti stabilne prihode. Treci i najzanimljiviji prijedlog predvida reorganizaciju lokalnih jedinica, nakon što dobiju definirane ovlasti i izvore financiranja.
Teritorijalna podjela provela bi se prema trima kriterijima: broju stanovništva, proracunskom kapacitetu te specificnim povijesnim, kulturnim i drugim kriterijima. Opcine bi trebale imati najmanje 2.000 stanovnika, gradovi najmanje 10 tisuca, a veliki gradovi najmanje 35 tisuca stanovnika, dok bi se županije zamijenile sa sedam regija.
Ako se pogleda popis stanovništva iz 2001., nije teško zakljuciti da bi vjerojatno polovina opcina i gradova izgubila sadašnji status, barem prema prvom kriteriju. (B. PODGORNIK/Novi list)
Sedam mogucih regija
1. Medimurje, Podravina i Zapadna Slavonija: Koprivnicko-križevacka, Bjelovarsko-bilogorska, Viroviticko-podravska i Medimurska županija.
2. Sjeverozapadna i središnja Hrvatska: Krapinsko-zagorska, Varaždinska, Karlovacka i Sisacko-moslavacka županija.
3. Dalmacija: Zadarska, Šibensko-kninska, Splitsko-dalmatinska i Dubrovacko-neretvanska županija.
4. Lika: Licka županija.
5. Slavonija: Brodsko-posavska, Osjecko-baranjska, Požeško-slavonska, Vukovarsko-srijemska županija.
6. Istra, Primorje i Gorski kotar: Istarska i Primorsko-goranska županija.
7. Zagreb: Grad Zagreb i Zagrebacka županija.
Zadržali bi status grada
Pula, Porec, Rovinj, Labin, Umag
Izgubili bi status grada
Vodnjan, Buzet, Pazin, Novigrad, Buje
Izgubili bi status opcine
Bale, Kanfanar, Funtana, Sveti Lovrec, Sveti Petar u Šumi, Tinjan,
Gracišce, Pican, Cerovlje, Lupoglav, Lanišce, Karojba, Motovun,
Kaštelir-Labinci, Tar-Vabriga, Vižinada, Grožnjan, Oprtalj, Brtonigla
Prijedlog za javnu raspravu
Strucnjaci su svjesni da je to vrlo osjetljiva stvar pa smatraju da
se pitanje organizacije lokalne samouprave ne može lomiti preko koljena.
"To je prijedlog za javnu raspravu o decentralizaciji u Hrvatskoj, a
nije konacni odgovor na brojna otvorena pitanja. Politicke odluke treba
donijeti nakon temeljitih konzultacija sa svim zainteresiranim
cimbenicima", upozorava Jurlina Alibegovic. U Danskoj je reforma lokalne
samouprave trajala oko šest godina.
Cilj studije - utvrdivanje nadležnosti
Predmet istraživanja nije bio utvrdivanje broja jedinica lokalne
samouprave koje ne bi mogle zadovoljiti uvjete za daljnje postojanje,
vec predložiti koje bi obvezatne nadležnosti imale pojedine razine javne
vlasti, kako s minimalnim promjenama zakonodavnog okvira osigurati
ucinkovito financiranje obvezatnih nadležnosti te dati okvirne kriterije
koje bi lokalne jedinice trebale udovoljiti da bi uspješno mogle
obavljati nove javne poslove s predloženim nacinom financiranja, rekla
nam je Dubravka Jurlina Alibegovic.