Sve se češće vlasnici pasa u Hrvatskoj pitaju zbog čega svoje kućne ljubimce moraju cijepiti svake godine kad gotovo sva cjepiva koja su u upotrebi propisuje nadocjepljivanje tek svake tri godine.
Upravo je takva praksa i u nekim država Europske unije gdje se također koriste cjepiva kao i u našoj državi poput Nobivac Rabies i Rabisin na čijim uputstvima za upotrebu jasno piše da imunitet cijepljene životinje traje tri godine.
Na Popisu veterinarsko-medicinskih proizvoda za 2013. godinu među cjepivima za bjesnoću koje je odobrilo Ministarstvo poljoprivrede nalazi se i Defensor 3. Iako je proizvođač propisao da se samo drugo cijepljenje obavlja nakon godinu dana, a svako sljedeće svake tri godine, iz primjera jedne veterinarske knjižice vidimo da u Hrvatskoj to nije slučaj - i drugo cjepivo vrijedi samo godinu dana!
U upotrebi je i cjepivo Rabikal, koje se u nas najčešće daje štencima, i jedino za njega piše da zaštićuje životinje od bjesnoće najmanje 12 mjeseci, dakle samo bi se ovo cjepivo moralo ponavljati svake godine.
Koliko takav učestali način nadocjepljivanja utječe na zdravlje kućnih ljubimaca teško je reći, ali ono što je lako izračunati je "utjecaj" na novčanike njihovih vlasnika. Cjepivo protiv bjesnoće košta od 137 do 162 kune, ovisno o razdoblju kada se daje. Naime, za razdoblje od 1. siječnja do 31. ožujka kada je virus bjesnoće najaktivniji, primjenjuje se akcijska cijena pa tko ima sreću da datum godišnjeg cjepiva za njegova psa pada tada, platit će manje.
Prema podacima koje smo dobili od Ministarstva poljoprivrede, prosječan broj pasa koji se godišnje cijepe protiv bjesnoće iznosi oko 300.000. Dakle, ako uzmemo srednju vrijednost cijene, svi vlasnici pasa u Hrvatskoj za cjepivo izdvajaju 45 milijuna kuna na godinu!
Kad bi se pak poštivalo uputstvo proizvođača cjepiva, ovaj bi iznos bio tri puta manji, oko 15 milijuna kuna. Osim državnog proračuna koji se puni sredstvima od PDV-a, zarađuju i veterinari, ali i farmaceutske kompanije kojima zasigurno odgovara hrvatski Zakon o veterinarstvu jer se njime i novčano sankcioniraju one osobe, bilo veterinari bilo vlasnici pasa, koji se ogluše na ovu obavezu i to s minimalno 2.000 kuna kazne. (M. JERIN)
CIJELI TEKST PROČITAJTE U TISKANOM IZDANJU.