Uoči današnje objave rezultata za kolovoz, o sezoni smo razgovarali s ministrom turizma Darkom Lorencinom. Inače, ministar je krajem kolovoza izabran i za potpredsjednika Glavne skupštine Svjetske turističke organizacije (UNWTO) o čemu je kazao kako je time Hrvatska ušla u Izvršno vijeće što puno znači jer ima mogućnost nositi inicijative. Na toj skupštini su se čule naznake da će EU ići k pojednostavljivanju viznog režima.
- Je li sezona uspješna ili neuspješna?
- Od početka smo govorili da će biti uspješna i mislim da idemo k tome. Indikativno je da su splasnule izjave katastrofičara o upitnosti ove turističke sezone. Čak i ako ostvarenje kolovoza bude na prošlogodišnjoj razini, uz dobre najave bukinga za rujan, imat ćemo ponovno jednu dobru turističku godinu.
- Koje pouke se mogu izvući iz ovogodišnjih kretanja na tržištu? Prilično velik porast je imao obiteljski smještaj?
- Iz godine u godinu imamo sve više obiteljskog smještaja jer očito građani ulažu te smatraju da imaju dobre predispozicije za bavljenje turizmom. S druge strane, ova je sezona pokazala, a to će biti slučaj i narednih godina, da će svaka iduća turistička sezona biti izazovnija. Samim time moramo se malo bolje i brže reorganizirati.
- U kojem smislu?
- U smislu nastupa na tržištima, reklamiranja i svega ostalog. Modele udruženog oglašavanja objavili smo tako već prije 15-ak dana, apsolutno nikad tako rano, a sve s ciljem da privatni sektor zna s čime može računati te da se sve marketinške aktivnosti mogu pravovremeno odraditi. Sljedeći je i Strateški marketing plan od 2014. do 2020. čije ćemo osnovne konture predstaviti na Danima hrvatskog turizma nakon čega će se ići u njegovu detaljizaciju. Primjerice, naše najjače emitivno tržište Njemačka ima toliko puno regija koje imaju različit raspored godišnjih odmora. To treba detaljizirati i tome se fokusirano prilagoditi da bi se pravovremeno reagiralo, a ujedno i "popunilo rupe". Sezona nam je pokazala da neka tržišta rastu, a druga padaju. Osobno me vrlo zanimaju pokazatelji za kolovoz s talijanskog tržišta. Naime, dojam je, iako on može varati, da su se gosti iz Italije u velikom broju vratili u Hrvatsku. Inače, kumulativni manjak od 4 posto s ovog tržišta u sedam mjeseci je poprilično dobar indikator jer pokazuje da su se minusi od 10-ak posto nadoknađivali. Svakako treba spomenuti još dva tržišta koja su ostvarila velik porast. To su englesko i poljsko tržište… Najveći minusi se bilježe kod Rusije kod koje ne bih istaknuo vize kao glavni problem.
- Ne? Touroperatori govore o padu i do pedesetak posto zbog problema s vizama?
- Izdano je 54.000 viza s time da veliki broj Rusa ima schengenske vize s kojima također mogu dolaziti k nama. Napravljeni su vizni centri, aplicirati se može on-line, sve je isto kao i kod drugih. Niti jedna viza nije izdana izvan roka od pet, odnosno tri dana ako je hitno. Prema zadnjim informacijama, redovite su se također izdavale za dva ili tri dana. S druge strane, u Rusiji dolazi do preslagivanja, neki veliki touroperatori počeli su prodavati Hrvatsku pa su tom logikom neki specijalisti za Hrvatsku bankrotirali. Tu, dakle, ima i drugih trendova koji utječu na konačne rezultate.
- Ako je, kako kažete, ovo godina preslagivanja i ako je izdavanje viza uhodano, može li se onda iduće godine očekivati stabilizacija tog tržišta?
- Vidjet ćemo kako će se situacija na tržištu razvijati. Inače, znamo da su Rusi last-minute gosti i stoga smo dodatnim oglašavanjem početkom lipnja na ruskom tržištu došli do ulaganja od 60 posto vrijednosti budžeta za jedno njemačko tržište. Za usporedbu, rusko tržište čini nešto malo manje dva posto ukupnog broja noćenja. Inače, i sam ulazak u Europsku uniju je "kumovao" nekim plusevima. Po meni su se zbog toga neka druga tržišta jače otvorila poput Norveške, Švedske, Finske, Irske, i Belgije. Ipak je to nekakvo dodatno jamstvo što je Hrvatska članica EU-a. I ulijeva povjerenje gostima. (Razgovarala Alenka JURIČIĆ, snimio D. KOVAČEVIĆ)
CIJELI RAZGOVOR U TISKANOM IZDANJU