- Ne želim se estetski diviti djelima koja opravdavaju najgore režime. Ne želim se diviti Tizianovom "Uznesenju" niti Tizianovim "Bakanalijama". Ne želim se diviti Leonardovoj "Posljednjoj večeri", ni Michelangelovoj Sikstinskoj kapeli. Ne želim se diviti zlatnom teletu, iako su to djela savršene forme, fantastične ljepote. Crkva je kod nas svojedobno osudila grijeh struktura, ali se sama isključila iz tog grijeha, rekao je multimedijski umjetnik Tomislav Brajnović za svog predavanja "Umjetnik je vojnik u zrelom žitu" održanom u galeriji Poola, u sklopu novopokrenutog programa "Poolp".
Predavanje mu se, uz videoprikaz pojedinih radova, temeljilo na istoimenom audioradu za Treći program Hrvatskog radija, emitiranom u lipnju ove godine u emisiji "Slika od zvuka", a taj rad, pak, predstavlja sukus njegovih objava na Facebooku. Ovu društvenu mrežu Brajnović smatra jednako vrijednom umjetničkom platformom, tim više što je umjetnicima otežan pristup televiziji, radiju i novinama. Umjetnost je, kaže, nekad bila manifestacija vladara u javnosti, a političari sada sami sebi kreiraju svoju manifestaciju u javnosti.
Umjetnost je stanje, a ne titula
Vjerujući više u etiku nego u estetiku, propitujući misiju umjetnika danas, koliko je važna osobnost umjetnika, je li umjetnost relevantna u odnosu na globalna zbivanja i koje je područje njezinog djelovanja, Brajnović je prvo u uvodu naglasio: "Svaka titula iznad čovjeka je suvišna. Najvažnije je biti čovjek". O umjetniku je zatim kazao: "Umjetnik i čovjek, to je neodvojivo. Razina umjetnikove etičnosti određuje razinu etičnosti njegovih radova. Umjetnik nema nacionalnost. Umjetnost je stanje, a ne titula. Umjetnik je vojnik u zrelom žitu. Umjetnik nije igra bez odgovornosti i bez pravila. Umjetnički rad ima izraziti politički aspekt, ali ne u službi bilo koje političke snage ili ideologije. Jedina moguća revolucija je revolucija svijesti. U odnosu na vlast, umjetnik ne bi trebao zauzimati određeni stav, ne možda neutralan stav, ali sve su ideologije pale; treba tražiti univerzalno rješenje".
U nastavku je, ne bez ironije, rekao da je "kipar koji radi političke spomenike angažirani umjetnik", dok je o Titovoj bisti kazao: "Koliko treba vremena da postaneš čista kultura i umjetnost?"
Tijekom ekspedicije na Arktiku prije nekoliko godina, novinar je pitao umjetnike u čemu se razlikuju od turista, a Brajnović mu je odgovorio da se osjeća kao vojnik u misiji. "Umjetnik je u jednom krasnom svijetu, ali se ne može opustiti i uživati u ljepoti. Svijet je danas bojišnica, iako zrela, krasna. Umjetnik je vojnik u zrelom žitu", dodao je.
Propitujući na koncu Žižekovu ideju ljubaznog diktatora kao konačnog rješenja za čovječanstvo, kazao je: "Ako je zakon gravitacije diktatura, onda je Bog diktator; ako je ljubav diktatura, onda je Bog diktator". Nešto kasnije rekao je da karakter Boga odražavaju ljubav i Kristova žrtva.
"Revizija" povijesnog nasljeđa
Brajnović je, među ostalim, prezentirao svoj rad "Revizija povijesti umjetnosti", izveden za rezidencijalnog boravka u centru "Frans Masereel" u Belgiji. Izradio je pečat s riječju "poništeno", prema uzoru na one kakve se koriste pri poništavanju službenih spisa i dokumenata, i poništio slike u jednoj knjizi sakralnog sadržaja te na ostalim prikupljenim fotografijama, reprodukcijama, razglednicama... Tako je to povijesno nasljeđe podvrgnuo "reviziji", odnosno "propitivanju u potrazi za točkom skretanja s optimalne ravni ili duhovne gravitacije".
"Zakon ljubavi i knjiga života" još je jedan njegov rad na temu revizije i redefiniranja kulturnog i povijesnog nasljeđa: Brajnović je dvije knjige - "Tuđman, prva politička biografija" i "Ustav Republike Hrvatske" - reciklirao i od njih izradio novi papir, nove knjige praznih listova.
Tomislav Brajnović (Zagreb, 1965.) je multimedijalni umjetnik, predavač na Akademiji primijenjenih umjetnosti u Rijeci, a radni mu je prostor na Golom Brdu nedaleko od Rovinjskog Sela. Prvu godinu studija umjetnosti pohađao je u Den Haagu. Diplomirao je na zagrebačkoj Akademiji likovnih umjetnosti 1999. godine; a poslijediplomski studij završio je u Londonu na Central St. Martins College of Art. Njegov rad, uz performans, uključuje performativne fotografije, videoradove, instalacije... (Zoran ANGELESKI)