Mlada pulska glumica Nina Kaić Madić već je duže vremena dio ansambla Gradskog kazališta Komedija iz Zagreba, a u Pulu se vratila kao zamjena u predstavi "Rinimo ga naprid" Istarskog narodnog kazališta - Gradskog kazališta Pula koja će se odigrati večeras i u četvrtak u 21 sat na Kaštelu. U kratkom razgovoru nam je ispričala kako je upala u to i kako je ispunjava njen glumački poziv.
- Kako je to vratiti se u Pulu i to još poslovno?
- Uvijek je lijepo vratiti se doma, iako mi je Zagreb postao drugi dom u kojem živim već 17 godina. Na poziv redatelja Jasminka Balenovića, radi zamjene kolegice Romine Vitasović, koja je postala mama, prihvatila sam igrati u predstavi "Rinimo ga naprid". Osobito me veseli što je predstava na čakavskom dijalektu i kako već dugo nisam na sceni govorila čakavicu to me još više vraća na daske na kojima sam učinila svoje prve glumačke korake.
- Kako je to upasti kao zamjena u predstavu?
- Prilično je zahtjevno. Za razliku od glumaca koji su prošli cijeli proces u kratkom vremenu, sa dvije do tri probe moraš savladati ulogu. Unatoč tome, svaka me nova uloga uvijek iznova intrigira, zanima i kreativno zaokupi.
- Ne osjećate kao da morate raditi više od ostatka tima?
- Ne. Predstava je kolektivni čin i svi smo jednako angažirani kako bi predstava bila što bolja.
- Vaša majka je ravnateljica INK-a. Dobijete li ponekad od nje neki savjet?
- Svakako da, kao svaka majka. Budući da smo obje profesionalno u istim vodama naravno da su savjeti i razgovori vezani i za posao, ali puno više za obitelj i dom, mog sina, njenog unuka.
- Kako vam je biti dio ansambla kazališta Komedija?
- Sjajno! Volim raditi sa svojim kolegama. Svi grizemo i zdušno obavljamo svoj posao i to se osjeti u našem ansamblu. Čast mi je i zadovoljstvo što mogu raditi s velikim umjetnicima koji su mi stalna inspiracija za stjecanje novih znanja, iskustava i vještina. Lijepo je imati dobre prijatelje i kolege.
- Kako to da uglavnom glumite u komedijama? Je li to bio vaš primarni izbor?
- Još kao srednjoškolka u INK-u sam gledala predstavu Zagrebačkog gradskog kazališta Komedija i poželjela biti dio baš tog i takvog ansambla. Imala sam sreću da mi se san ispunio. Za vrijeme studija na Akademiji dramske umjetnosti igrala sam u tom kazalištu nekoliko uloga i neizmjerno mi je drago da sam prepoznata, da mi je pružena šansa i da sam naposljetku dobila i angažman.
- Mislite li se i u budućnosti držati komedija i mjuzikala ili pripremate neki radikalni zaokret?
- Mene taj posao ispunjava baš takav kakav jest. Jedino se u GK Komedija u Zagrebu radi sve, od drame, komedije, sve do mjuzikla i operete. To je vrlo zahtjevan repertoar pogotovo opereta i mjuzikl jer zahtjeva pored glume i dodatne vještine, pjevanje i ples. Usuđujem se reći da je možda to i razlog zašto mjuzikala i opereta nema više na repertoaru hrvatskih kazališta. Nema niti akademija koje bi školovale umjetnike za mjuzikl pa morate sami posegnuti za dodatnim, stalnim satovima pjevanja i plesanja i održavanje fizičke kondicije te usvajanja tehnika izvedbi. To je ono što vas stalno drži aktivnim. U tom smislu, radikalni zaokret se u mojoj glumačkoj karijeri već dogodio kada sam počela pjevati. Od uloge Perine Strambere u opereti "Spli'ski akvarel" pa sve do mjuzikala "Byron", "Mamma mia" i drugih. Konačno, komedije i mjuzikli imaju više publike. (Mladen RADIĆ)