Nedavni slucaj pada dijela fasade i balkona u Dalmatinovoj ulici 1 u Puli, koji su umalo pogodili dijete i njegovu majku, otvorio je mnoga pitanja o stanju pulskih zgrada te sigurnosti prolaznika i vozila.
Valja se prisjetiti i drugih slicnih slucajeva. Tako se prije svega mjesec dana uslijed obilne kiše pocela raspadati fasada u Scalierovoj ulici, zbog cega su intervenirali i vatrogasci. Sredinom studenog lani sa zgrade u Marulicevoj 9 najprije je s balkona pala dekoracija - lavlja glava - a potom i dio balkona.
Krajem ožujka prošle godine padali su i dijelovi fasade sa zgrade u Tršcanskoj 4, a pocetkom svibnja ove godine u istoj je ulici, ali na broju 7, teže ozlijedena jedna osoba kada se na trecem katu pod njom odvalio balkon.
Vatrogasci interveniraju jednom mjesecno
Kako saznajemo od Klaudija Karlovica, zapovjednika Javne vatrogasne postrojbe Pula, zbog fasada interveniraju otprilike jednom mjesecno, u što je ukljuceno i skidanje dasaka ili prozorskih stakala koji takoder prijete prolaznicima.
Direktor Castruma Drago Glumac ustvrdio je da je to u našem gradu veliki problem, a za sada, osim gradskog projekta Dolcevita koji obuhvaca samo starogradsku jezgru, nema nekog sistemskog rješenja.
"U zgradama ciji smo mi upravitelji uocljivo je znacajno manje popravaka krovova i fasada. Zbog krize, recesije i cjelokupne situacije, te su se intervencije doslovno prepolovile u odnosu na prijašnje godine. Imamo program Dolcevita za obnovu fasada i, koliko znam, on je u završnoj fazi. Trebala bi poceti obnova fasada u starogradskom prstenu od Maksimijanove, Ulice Sergijevaca do Kandlerove. Priprema se i nastavak tog projekta iduce godine, ali, generalno, suvlasnici zgrada moraju voditi racuna o svojoj imovini", kaže Glumac.
Pojašnjava da su suvlasnici odgovorni i za svaku nezgodu koja se može desiti, ozljedivanje prolaznika ili uništenje imovine. Zgrada je, kaže, privatno vlasništvo više osoba i oni osim prava imaju i obvezu brinuti o stanju svoje zgrade.
Inspekcija izdaje rješenja o nužnoj sanaciji
"Suodgovoran može biti i upravitelj ako dovede suvlasnike u zabludu, ako unatoc njihovom inzistiranju ne stavlja njihove zahtjeve u godišnji plan. Medutim, ako ih je upravitelj upozoravao da je fasada u kriticnom stanju, a oni nisu ništa poduzimali, onda su oni odgovorni.
Za procjenu stanja gradskih fasada mogu biti ovlašteni inženjeri, sudski vještaci i gradevinska inspekcija, koja je po svakom pozivu dužna izaci na teren, a ona je i jedina mjerodavna da izda rješenje o sanaciji radi zaštite i sigurnosti ljudi. Ipak, s obzirom na broj zgrada i na cinjenicu da svega nekoliko inspektora pokriva podrucje cijele županije, ispada da svi rade samo to", zakljucio je Glumac.
Pitanje što Grad poduzima ili bi mogao poduzeti da zaštiti svoje gradane od mogucih nemilih dogadaja proslijedili smo i nadležnom gradskom procelniku za komunalni sustav i imovinu Damiru Prhatu.
"Mi smo taj problem prepoznali i zajedno s Turistickom zajednicom pokrenuli projekt Dolcevita da bismo dali znacaj cjelokupnom problemu i pomogli u njegovom rješavanju. Upravo ocekujem da ce gradonacelnik utvrditi konacnu listu zgrada koje su udovoljile traženim uvjetima i potom više nema zapreke za upravitelje da pocnu s radovima jer su troškovnici napravljeni, sredstva osigurana i zadovoljeni su posebni uvjeti koje definiraju konzervatori.
Na listi bi se trebalo naci od sedam do devet zgrada, ali smo mi vec pripremili novi poziv vlasnicima da se jave za listu prioriteta koja bi se trebala utvrditi iduce godine. Sada kada smo krenuli s tim projektom, željeli bismo mu osigurati i kontinuitet", pojasnio je Prhat.
Dodao je da Grad sudjeluje i u svim sanacijama prema zahtjevu upravitelja, kao i u interventnim situacijama, sukladno suvlasnickom udjelu u pojedinim zgradama. Sve obveze uredno i na vrijeme podmiruje. Osim toga, kaže, Grad potice i druge suvlasnike da budu odgovorni prema svojoj imovini te apelira na njih da obrate više pažnje upravo na zone vece frekvencije pješaka. "Suvlasnici moraju biti svjesni da je to njihova imovina i da o njoj moraju brinuti", kaže Prhat i dodaje da se cesto ni pricuva ne uplacuje redovito.
Upitan utjecaj Grada na tude vlasništvo
I pulski gradonacelnik Boris Miletic istice da se o toj temi više puta razgovaralo, kada se god dogodio neki incident.
"Dio zgrada u Puli stariji je od stotinu godinu. Dok je to bilo društveno vlasništvo, teret održavanja je bio na Gradu, odnosno Opcini. Nakon što su stanovi otkupljeni, vlasnici su poznati i oni moraju imati i prava, poput raspolaganja tim stanovima, ali i obveze, a to upravo znaci održavanje koje ukljucuje i zajednicke dijelove, od krovišta, hodnika do zajednickih prostorija i fasada.
No pitanje starih fasada je složena i dublja problematika, pogotovo kada je stara gradska jezgra u pitanju. Te su zgrade derutne, sve opasnije kako ih nagriza zub vremena i ne znam što bi više Grad mogao uciniti osim vlasnike obvezati na prisilnu sanaciju, iako je i tu upitna snaga Grada jer se radi o tudem, privatnom vlasništvu", rekao je.
Što se tice slucaja u Dalmatinovoj 1, kaže da je od upravitelja Stambenog inženjeringa doznao da su još 1999. padali dijelovi fasade. U 2000. su postavljene zaštitne skele i obijeni kriticni dijelovi te je dobiveno mišljenje staticara da balkoni nisu opasni i da im ne prijeti urušavanje. Zatražene su i ponude za sanaciju fasade, ali su, zbog brojnih detalja, ornamenata i vijenaca, cijene bile vrlo visoke pa se stanari 2006. nisu uspjeli dogovoriti o sanaciji.
Riješili su samo kriticne tocke jer im je voda probijala iz jedne ravne terase, za što su se zadužili do 1. ožujka 2014. Ostala im je obveza sanacije krova i dimnjaka. Nakon što je prošlog vikenda pao još jedan komad fasade, suvlasnici, medu kojima je u jednoj cetvrtini i Grad, moraju se dogovoriti hoce li sanirati opet samo kriticne dijelove ili je ovo dobra prigoda da saniraju cijelu fasadu.