Sutra počinju povijesne konklave u Vatikanu

Isteklo je pravo korištenja fotografije
Isteklo je pravo korištenja fotografije

Katolička crkva koja je nedavno doživjela prvo odreknuće od papinske službe u zadnjih sedam stoljeća, ovoga tjedna bira novog poglavara koji mora biti kadar suočiti se s brojnim izazovima: sekularizacijom društva, progonom kršćana i brojnim unutarnjim skandalima. Ako sve bude teklo po planu, konklave koje počinju sutra trajat će dva do najviše četiri dana, rekao je otac Federico Lombardi, ravnatelj tiskovnog ureda Svete Stolice. Izborom 266. pape završit će se burno jednomjesečno razdoblje koje je počelo 11. veljače iznenadnim odreknućem 85-godišnjeg Benedikta XVI. od papinske službe.

Joseph Ratzinger se 28. veljače, bez svečanosti, ali s puno emocija, povukao s Petrove stolice, obećavši da će u molitvi uvijek biti s gotovo 1,2 milijarde katolika u svijetu. Toga je dana, u 20 sati, počelo razdoblje prazne stolice - sede vacante. Hoće li novi papa biti Talijan, Europljanin ili po prvi put s nekog drugog kontinenta?

Odnos snaga u konklavama nije ujednačen. Šezdeset od 115 kardinala izbornika dolazi iz Europe (28 je Talijana), a samo 19 iz Latinske Amerike, 14 iz Sjeverne Amerike, 11 iz Afrike, 10 iz Azije i jedan iz Australije. Talijanski mediji zadnjih dana najviše spominju dvojicu kandidata. Navodno je kardinalski zbor podijeljen između milanskog nadbiskupa Angela Scole, kojeg zagovaraju reformisti, i Odila Scherera, nadbiskupa Sao Paola i favorita prelata iz Rimske kurije. Ako je to točno, ne bi bilo iznenađujuće da se zbog te podjele izabere netko treći kao kompromisni kandidat.

U drugom redu favorita, pišu mediji, čekaju Kanađanin Marc Ouellet, prefekt Kongregacije za biskupe, kojeg se od prvog dana smatra "papabilnim" i bostonski nadbiskup Sean Patrick O'Malley, jedini kapucin među kardinalima, čije se ime počelo učestalo spominjati tek nakon dolaska kardinala u Rim.

Kardinali izbornici (do 80 godina starosti) danas završavaju opće kongregacije na kojima su se mogli pobliže upoznati. Njih 69 nikad nije sudjelovalo na konklavama. Razgovor među kardinalima bio je živ, dotaknuli su se svih tema, pa i poboljšanja središnje uprave i reforma, posebno što se tiče uloge žena u Crkvi. Kardinali su raspravljali iza zatvorenih vrata, dok su mediji pisali o novim otkrićima u vezi s "Vatileaksom" i o navodom "gay lobiju" u Kuriji.

Prije povlačenja 115 kardinala izbornika u Sikstinsku kapelu, sutra u 10.30 sati održat će se posebna misa za uspješan izbor pape "Pro Eligendo Romano Pontifice". U 16.30 kardinali će uz Litanije svih svetih u procesiji krenuti iz Pavlove kapele u Sikstinsku. Nakon što još jednom polože prisegu da će poštivati zavjet šutnje i nakon što čuju nagovor za izbor pape, ravnatelj papinskih liturgijskih slavlja uzviknut će "Extra omnes" (svi van) i "zaključati" vrata. Kazna za odavanje informacija s konklava, bilo izravno ili neizravno, jest ekskomunikacija.

Potpuno izdvojeni od svijeta kardinali će dvotrećinskom većinom izabrati nasljednika Benedikta XVI. Sutra će se glasovati samo jednom, ali prije toga će se ždrijebom izabrati devetorica kardinala koji će biti zaduženi za distribuciju listića, brojanje i reviziju. U sljedećim danima kardinali će glasovati dvaput prijepodne i dvaput popodne. Ako nakon tri dana nema rezultata, dolazi do prekida glasovanja najviše na jedan dan koji je posvećen molitvi, sastancima, promišljanju i duhovnoj obnovi.

Glasački listići su pravokutni, na njihovu gornjem dijelu piše "Eligo in Summum Pontificem" (Za vrhovnog svećenika biram), a u donjem je dijelu prostor za ime, koje mora biti jasno napisano tiskanim slovima. Kardinali listiće ostavljaju u posebnu posudu u obliku urne smještenu na oltaru Sikstinske kapele, točno ispred Michelangelova "Posljednjeg suda". Njihovi će se glasački listići poslije brojanja spaliti kako bi se izbrisao svaki trag tajnih izbora o kojima kardinali ne smiju govoriti.

U Sikstinskoj kapeli već je instalirana posebna peć i dimnjak. Kako bi se javnost na Trgu svetog Petra i u svijetu izvijestila je li papa izabran, prigodom spaljivanja listića dodaju se posebne kemikalije koje dim čine crnim (ako nije postignuta dvotrećinska većina) ili bijelim (ako je Papa izabran). Kako se unatoč kemikalijama mnogo puta nije uspijevalo razaznati koje je boje dim (najčešće je ispao siv), Ivan Pavao II. odlučio je da izbor Pape uz bijeli dim mora popratiti i zvonjava zvona bazilike svetog Petra.

Kada jedan od kardinala dobije potrebnu većinu glasova, dekan Kardinalskog zbora ili njegov zamjenik - ako je ovaj prestar za glasovanje - pita izabranog prihvaća li izbor. On nema nikakvu obavezu prihvatiti, ali u praksi kardinali koje ne žele postati papom to unaprijed najave. Nakon što prihvati izbor, novi poglavar Katoličke crkve biva upitan kojim će se imenom zvati: Pavao, Ivan, Ivan Pavao, Klement, Pio, Benedikt ili neko drugo, već prema svom izboru i sklonosti prema nekom od apostola, svetaca ili papa iz prošlosti.

Nedugo potom, Papa odlazi u "sobu suza", malenu prostoriju uz Sikstinsku kapelu, u kojoj se odjene u papinsku reverendu (unaprijed su pripremljene tri veličine: mala, srednja i velika) i pripremi se za izlazak na balkon bazilike svetog Petra. A ondje će njegov izbor tradicionalnom objavom "Habemus Papam" (Imamo Papu) proglasiti kardinal protođakon (u slučaju ovog izbora to će biti francuski kardinal Jean-Louis Tauran).

S crvenom mocetom na sebi i papinskim palijem preko ramena, novi rimski biskup se predstavlja i podjeljuje svoj prvi blagoslov Urbi et orbi (gradu i svijetu). Tada u povijesti Crkve staroj više od dvije tisuće godina počinje novi pontifikat. (Hina)


Podijeli: Facebook Twiter