Jedna od najistaknutijih osobnosti talijanskog kulturnog kruga u Istri, književnica i profesorica emeritus Nelida Milani Kruljac, u ponedjeljak je u pulskoj Zajednici Talijana gostovala u programu koji je u cijelosti bio posvecenom upravo njenom radu, razmišljanjima, impresijama.
Delikatna pitanja, koja se odnose na razlicite teme u kojima je i sama kroz svoja djela pronalazila odgovore, postavljala je Elis Geromella Barbalich, dok je fragmente iz djela kojima je postigla zasluženi status u antologijama talijanske književnosti ovih prostora citala mlada Gaia Fioranti.
"Moje je polazište ono proletera, proletera s Baraka", rekla je uvijek inspirativnim, iskrenim i toplim rijecima Nelida Milani Kruljac, koja je predstavljena kao umjetnica i stvarateljica "velicanstvenih tekstova, dragocjenog i bogatog, originalnog i vibrirajuceg jezika koji priziva sjecanja i koji je u potpunosti sasvim njeno otkrice".
Isticuci da treba obratiti pažnju na cinjenicu da smo na odredeni nacin svi uvjetovani okolinom koja nas je u djetinjstvu upila, Milani Kruljac je kazala: "Svatko od nas osjeca pripadnost jeziku, mirisima, krajoliku. Ja je osjecam kroz mirise borova, zraka i aure mojih ljudi, mora s Valkana. Ono što si bio i postao do svoje desete godine života, to je ono cemu se vracaš, svojoj biti".
Upitana je i o nedavno objavljenim statistickim podacima koji otkivaju ksenofobnu i etnocentristicku narav mladih u Hrvatskoj. Milani Kruljac o tome oprezno zakljucuje da se s vremenom mijenja percepcija stvari i da je tanka granica izmedu onog što smo bili i onog što možemo postati.
"Iako mi je možda najteže u životu bilo u vrijeme Tudmanove Hrvatske, ne smijemo zaboraviti da i danas jedan drugi gospodin upropaštava jednu drugu državu", sugestivno je i jasno porucila.
Geromella Barbalich jedno od svojih pitanja usmjerila je i na nedavni umaški slucaj izbora ravnateljice Talijanske škole, koji je, po njenom mišljenju, zajednicu Talijana u Istri stavio u nezavidan položaj, izazvavši pritom šutnju intelektualaca.
"Nemojmo od akademske zajednice i intelektualaca ocekivati da budu Che Guevara. To su ljudi sa svojim karijerama, malim privilegijama, obiteljima", britko govori Milani Kruljac i naglašava da živimo u vremenu apatije, onom koje zaboravlja na vrijednosti i strasti.
"Izloženi smo kapitalizmu ustolicenom na trijadi materijalizma, individualizma i konzumizma", kaže ona.
U tom se kontekstu dotaknula i aktualnih europskih politickih realnosti i prilika, istaknuvši nedostatak politickog razuma, kao i zanimljivu i izazovnu cinjenicu moci televizije kao medija kreiranja "istina".
"Politika dobro ide onome tko posjeduje televizijske mreže jer upravo njima osigurava opstanak svoje moci", lucidno progovara Milani Kruljac i pojašnjava da svi mi glasamo za one koji nas zavedu televizijskim sadržajem.
Neizostavne su bile aluzije na autoricine stranice posvecene rodnoj Puli za koju veli da je voli unatoc tomu što bi mogla lako uciniti veliki popis onoga što joj nije drago, poput izostanka zdravih pješackih površina.
"Volim njenu autoironiju, strpljenje Puljana, ali jako me žalosti gledati njeno propadanje, napuštanje mojeg grada, nebrigu", prica ona i povjerava da otkad živi sama pokušava pronaci snagu u sebi, proživljavati svaki osjecaj s optimizmom.
U glazbenom dijelu programa, koji je ostvaren u suradnji s društvom "Dante Alighieri", nastupile su pijanistica Tatiana Šverko Fioranti i flautistica Samanta Stell.