"Klimatske promjene već utječu na razvoj u Hrvatskoj. Značajni dijelovi društva i gospodarstva ranjivi su zbog promjenjivosti klime. Gotovo četvrtina hrvatskoga gospodarstva temelji se na sektorima koji su potencijalno ranjivi na klimatske promjene i ekstremne vremenske uvjete, a to uključuje i poljoprivredu i turizam koji Hrvatskoj godišnje prihoduju 9,23 milijarde eura.
Između 2000. i 2007. godine ekstremni vremenski uvjeti, uključujući suše i poplave, prouzročili su u poljoprivrednom sektoru štetu koja je u prosjeku iznosila 173 milijuna eura. Energetski sektor je također bio pogođen ekstremnim vremenskim uvjetima: suša je 2003. koštala Vladu između 63 i 96 milijuna eura, koliko su iznosile naknade zbog gubitaka u proizvodnji struje uzrokovanih manjim protokom rijeka.
Takvi bi problemi mogli postati i učestaliji", stoji u "Procjeni ranjivosti od klimatskih promjena RH" čiji su autori Ksenija Vitale s Medicinskog fakulteta i Zaviša Šimac iz Državnoga ureda za zaštitu i spašavanje.
- Klimatske promjene se manifestiraju povećanjem temperature zraka što ima dalekosežne implikacije na osjetljivu ravnotežu prirode. Globalno gledajući, klimatske promjene su rezultirale smanjivanjem snježnog pokrivača i ledenih površina na kopnu i moru. Otapanje leda je rezultiralo povećavanjem razine mora, a to predstavlja veliku prijetnju za hrvatsku obalu i otoke. Toplinski valovi su postali učestali i uzrokuju veću smrtnost starijih osoba i osoba sa zdravstvenim problemima, iznose autori studije.
- Klimatske su promjene vidljive kako u porastu temperature, tako u eskalaciji broja ekstremnih događaja, objašnjava Vitale. Prosječno su se, primjerice, bilježile dvije oluje s tučom godišnje, a sada se ta brojka već popela na 16. Ove smo godine imali 6.000 požara otvorenog prostora, a dosadašnji je prosjek bio 2.000. Zanimljivo je da su požari dosada uglavnom izbijali u priobalju, a ovoga smo ih ljeta imali i u Slavoniji, objašnjava Vitale. Također se povećava i frekvencija ekstremno hladnih i toplih perioda, kao i suša i poplava.
Autori studije analizirali su četiri područja koja su najranjivija na promjene klime, a to su poljoprivreda, turizam, zdravstvo i energetika.
Promjenu klime nije pratila prilagodba poljoprivrednika, koji ustrajavaju u kulturama poput pšenice i kukuruza, umjesto da se pokuša s usjevima koji bolje podnose sušna razdoblja. To nas dovodi do problema navodnjavanja. Samo je 0,86 posto hrvatskih oranica pokriveno sistemom navodnjavanja.
Što se turizma tiče, klimatske promjene nose i dobre i loše strane. S jedne bi se strane mogla produžiti turistička sezona uslijed povišenja temperatura, a s druge bi pojedini dijelovi zbog suše mogli biti turistički neadekvatni, primjer su ovogodišnji nedostaci vode na pojedinim otocima.
- Zbog visokih temperatura gorja (Lika i Gorski kotar) bi se trebala turistički revitalizirati, te bi se trebalo više ulagati u ta podneblja, a ne inzistirati samo na moru i priobalju, mišljenja je Vitale.
Sumirajući poglavlje energetike, naglasila je da se treba više okretati obnovljivim izvorima energije. Hidroenergija, solarna energija i vjetroelektrane bit će sigurno pod utjecajem klimatskih promjena. Vjerojatno će opasti proizvodnja hidroenergije zbog nižeg vodostaja rijeka uzrokovanog smanjenjem oborina; možda i za čak 50 posto do kraja 21. stoljeća. Ali predviđeno povećanje broja toplih dana vjerojatno će se pokazati korisnim za kapacitete solarne energije u Hrvatskoj, navodi se u studiji. (Piše Sandra SABOVLJEV/NL)
VIŠE U TISKANOM IZDANJU