Evo, pogledajte, sve je trulo, svaki pomidor je smežuran i posmedio. Ovi su još zeleni, ali cim pocnu sazrijevati, unutra ce strunuti, vec se sada vidi smeda tocka. Cak i da sada padne kiša, prekasno je, povrce ce nastaviti truliti. Berba je trebala poceti za manje od desetak dana, ali sve je propalo, nijedan pomidor necemo moci spasiti, ocajan je Josip Maretic, jedan od pet poljoprivrednika iz Ližnjana koji su, nakon ugovorenog posla s Podravkom, posadili industrijsku rajcicu na 30 hektara unutar bivšeg vojnog podrucja na Marleri. Racunajuci i terene Agroprodukta, ova se ljetna kultura prostire na 40-ak hektara, ali neprepoznatljiva je, suha i žuta.
Dok nam pokazuje štetu na povrcu, u daljini traktor pokušava poorati zemlju koja se, usitnjena, metrima kovitla na suhom zraku. Na nebu gotovo da nema oblacka, a prema meteorološkim prognozama, kiša se ne ocekuje ni u buducim tjednima. Zbog ekstremne suše koja duže vrijeme hara Poluotokom gotovo apokalipticno izgleda krajnji jug Istre, koji je, po obicaju, najviše pogoden nedostatkom kiše.
- Prije pola mjeseca ovdje je bilo prekrasno, pomidori su odlicno uspijevali. Nadali smo se da ce pasti barem jedna jedina kiša, ali ništa. Ne znamo kako cemo izdržati, moramo platiti sadnice, u mojem slucaju to je 40.000 kuna, a da ne racunam svoj rad, oranje, gnojivo, špricanje, cetiri tretiranja. Citavu smo ovu zemlju prethodno danima cistili od betonskih bombi i ostataka vojske, istrošili smo se financijski, a sve je to sada propalo. Prošle godine sam, s navodnjavanjem i kišom, imao urod od 80 tona pomidora na jednom hektaru. Ove smo godine ocekivali minimalno 50 do 60 tona uroda po hektaru, pa je lako izracunati koliko smo izgubili, veli Maretic i pokazuje na okolne kampanje koje se prostiru sve do mora.
Na padinama Marlere berba je trebala donijeti najmanje 2.000 tona pomidora, koji su se kasnije trebali naci u Podravkinoj šalši.
Ni u obližnjem Šišanu situacija nije bolja. Ivan Košara takoder ima velikih problema s navodnjavanjem svojih pretežito ljetnih kultura. Onima koji imaju dovoljno vode za zalijevanje, kao što je slucaj s Deanom Vitasovicem, najvecim proizvodacem povrca iz južne Istre, enormno su porasli troškovi proizvodnje.
Silvano Tanger, predsjednik poljoprivredne udruge Ulika iz Medulina, upozorava da sušu vec osjecaju i masline. I Nenad Hrelja, viši strucni savjetnik za hortikulturu pri Poljoprivredno-savjetodavnoj službi, potvrduje da suša prijeti cak i onim otpornijim kulturama kao što su maslina i vinova loza. (Napisala Maša JERIN Snimio Danilo MEMEDOVIC)
CIJELI TEKST U TISKANOM IZDANJU