Suša srezala prinos maslina za prosječno 40 posto

snimio M. ANGELINI
snimio M. ANGELINI

Prateći katastrofalnu sušu koja je ovog ljeta nanijela možda najveće štete istarskoj poljoprivredi u zadnjih nekoliko desetljeća, pomalo su izvan prioritetne pažnje, iza ratarskih i povrtlarskih kultura te grožđa koji su pretrpjeli najveću i odmah vidljivu štetu, ostale masline, koje se od svih poljoprivrednih kultura u Istri kalendarski zadnje beru i prerađuju. No, stručnjaci su još tijekom ljeta procjenjivali da će suša i njima jako naškoditi. Danas, kada su do berbe preostala dva do tri tjedna, procjene mogu biti još i izvjesnije.

Zbrajajući konkretne podatke s terena, koji se od Savudrije do Medulina slijevaju u županijski odjel za poljoprivredu, pročelnik Milan Antolović kaže nam da se generalno, prosječno za cijelu Istru, ove sezone očekuju prinos maslina i proizvodnja maslinovog ulja za 40 posto manji nego uobičajenih godina. U sjevernoj Istri i na sivoj zemlji nešto je malo bolje, ali je u južnoj Istri, pogotovo na području Pule i Vodnjana, lošije, tamo su štete na maslinama i veće od 50 posto, a na mlađim nasadima ponegdje i do sto posto. Za petnaestak dana očekuje se konačna procjena šteta od ovoljetne suše pa će tada brojke biti konkretne.

- Suša je na maslinama izazvala uglavnom otpadanje plodova, a kiša koja je pala prije dvadesetak dana pomogla je da se masline koje su zadržale plod malo oporave i zato se na onima koje su "preživjele" ovo ljeto ne očekuje veći pad kvalitete ulja kao konačnog proizvoda, prenosi Antolović vijesti s terena. Zabrinutost zbog mogućnosti povećanja cijene istarskog maslinovog ulja uslijed smanjene proizvodnje, po njegovu mišljenju, nije jako utemeljena jer je cijena od desetak eura za litru istarskog ulja ustaljena već dugi niz godina, a kupovna moć stanovništva ne bi mogla podnijeti veći porast cijena. Naime, po procjenama, jer službenih podataka nema, 90 posto istarskog maslinovog ulja proda se u Istri, a deset posto izvan nje, od čega vrlo malo odlazi u izvoz. Proizvođači uglavnom poznaju svoje kupce, i žele li ih zadržati, ne bi trebali podizati cijene čak ni u ovakvim godinama očekivane nestašice. (Piše D. ŠIŠOVIĆ)

VIŠE ČITAJTE U TISKANOM IZDANJU


Podijeli: Facebook Twiter