Prinosi žitarica u Istarskoj županiji ove su godine zbog suše gotovo prepolovljeni, doznajemo od Bruna Legovica iz Agrolagune. Umjesto 3,5 do cetiri tone po hektaru ove godine ubiru manje od 2,5 tone durum pšenice. Zasijali su oko 50 hektara svojeg zemljišta, a njihovi kooperanti još 180.
Žetva bi trebala biti dovršena u utorak, a cjelokupni se urod izvozi u Italiju i Sloveniju prema cijenama na burzi u Bologni. Hrvatska nema mlin za durum pšenicu koja se koristi za proizvodnju kvalitetne tjestenine. Ova sorta postiže 30 posto vecu cijenu, ali i toliko niže prinose nego merkantilna pšenica. U uvjetima male prihodovnosti Agrolaguna ce teško investirati u gradnju mlina za ovu vrstu pšenice.
Zbog manjeg uroda zatražili su od Ministarstva poljoprivrede umanjenje takozvanih referentnih prinosa da bi mogli ostvariti poticaje. Jedan od uvjeta za ostvarenje poticaja upravo je urod po hektaru. Prijašnjih godina takav je zahtjev udovoljen pa se nadaju da ce i ovog puta. Naime, durum pšenica urodi 30 posto manje nego uobicajena i bez suše. Državni poticaji trebali bi iznositi 2.250 kuna po hektaru zasadenom žitaricama.
Zahtjev za smanjenje referentnih prinosa podnijela je i Kaznionica Valtura radi ostvarenja poticaja za jecam koji su zasijali na 100 hektara, od cega 85 hektara cini onaj pivarski. I njihovi su prinosi od 30 do 50 posto manji. Suša, koja je sve cešca u travnju i svibnju, kada zrno raste, ugrožava proizvodnju žitarica u Istri. U korelaciji s nestalnim cijenama na tržištu uspješnost cjelokupnog posla vrlo je upitna. Dovoljno je da se u Europi pojavi pšenica iz Turske ili Argentine i cijena se ruši, saznajemo od Legovica.
- Ovisimo o tržištu, a ove je godine cijena znatno niža nego lani kada smo zajedno s kooperantima posijali gotovo 400 hektara pšenice, skoro duplo više nego ove godine, veli on.
Županijski procelnik za poljoprivredu Milan Antolovic rekao je da ce i Županija uputiti dopis Ministarstvu kojim podržava zahtjeve istarskih proizvodaca. Podsjetimo, devedesetih se godina pšenica sijala na 11 tisuca hektara, a danas tek na oko tisucu.