Dugotrajno sušno razdoblje i visoke temperature koje su pogodile Istru tijekom ljeta izazvale su velike štete na poljoprivrednim kulturama, ponajviše maslinama, ali i vinovoj lozi, vockama, povrcu te ratarskim i krmnim kulturama.
Opcine Barban, Ližnjan, Pican i Grad Vodnjan vec su zatražile od Županije proglašavanje elementarne nepogode na njihovu podrucju što im je župan i odobrio. Isto je najavila Opcina Svetvincenat, a ocekuje se da bi to mogle uciniti još neke jedinice lokalne samouprave, medu kojima se spominje i Medulin.
Prema prvim podacima, najgore je pogodena Vodnjanština gdje šteta, prema procjeni opcinskog Povjerenstva za procjenu šteta, iznosi cak 22,6 milijuna kuna.
U opcini Barban prema gruboj procjeni šteta iznosi oko šest milijuna kuna, u Ližnjanu cak 9,8 milijuna, u Picnu oko 1,8 milijuna kuna. Svetvincenat tek zbraja gubitke.
- O proglašenju elementarne nepogode na podrucju cijele županije ne može biti govora jer se po zakonu ona na županijskoj razini može proglasiti tek kada zahvati polovicu opcina i gradova, kaže županijski procelnik za poljoprivredu Milan Antolovic te napominje da ovo nije najgora sušna godina. U sušnoj 2003. pak istarska poljoprivreda pretrpjela je štetu u iznosu od 20 milijuna eura!
Na Vodnjanštini stradalo 50 posto uroda
Osnovni uvjet da se proglasi elementarna nepogoda jest da šteta na podrucju jedinica lokalne samouprave iznosi više od 20 posto opcinskog proracuna u prethodnoj godini, naglašava Antolovic, a to se zasad utvrdilo kod cetiri južnoistarske opcine.
Ocekuje se izrada detaljnih procjena štete po uputstvima ministarstva koje ce izraditi županijsko povjerenstvo za procjenu šteta u novom sazivu (Franko Udovicic, Maja Šaric, Denis Stipanov, Lorena Miletic i Grozdana Lovrecic), a zatim sve to mora amenovati županijsko Povjerenstvo za provjeru podataka prijavljenih šteta. To ce tijelo biti imenovano na iducem zasjedanju Županijske skupštine 10. listopada.
Na Vodnjanštini je tamošnje povjerenstvo procijenilo da je stradalo cak 50 posto uroda. U obrazloženju napominju da je na podrucju Grada Vodnjana trenutno u uzgoju oko 60 tisuca mladih stabala masline starosti do sedam godina i 300 tisuca rodnih stabala. Iznos štete od 22,6 milijuna kuna izracunat je na temelju županijskog cjenika iz 2003. godine po kojem kilogram maslina košta šest kuna, a prosjecni se urod jednog stabla masline racuna kao 18 kilograma.
Antolovic kaže da je otpadanja maslina ponajviše uzrokovala dugotrajna suša, odnosno nedostatak vlage u tlu zbog cega stablo pocinje crpiti vodu iz ploda koji se suši i otpada. Upitali smo ga što je s velikim planom navodnjavanja Istarske županije izradenim još 1998. godine i koliko je hektara poljoprivrednog zemljišta u 13-godišnjem razdoblju ukljuceno u sustav navodnjavanja.
Navodnjavanje još u planovima
- U Valturi se navodnjava 40 hektara zemljišta, dok sami poljoprivrednici koji imaju privatne bušotine navodnjavaju oko sto hektara zemljišta, kaže Antolovic koji i dalje gaji ambiciozne planove.
"Ove je godine sanirana 3. faza sustava navodnjavanja u kaznionici Valtura što je naš pilot-projekt. Radove vrijedne 3,3 milijuna kuna financirale su Hrvatske vode s 80 posto i županija s 20 posto. Iduce godine krece 4. faza sanacije toga sustava cime ce biti sanirana kompletna postojeca infrastruktura izgradena šezdesetih godina na površini od 180 hektara. U narednih mjesec dana ocekujemo ishodenje potvrde glavnog projekta što znaci da ce se, osim postojece bušotine, graditi nova akumulacija pa bi se na kraju u Valturi navodnjavalo 440 hektara zemljišta.
Do kraja ove godine, kaže procelnik, ocekuju lokacijsku dozvolu za navodnjavanje zemljišta Cervar Porat - Bašarinka površine 605 hektara na podrucju Grada Poreca. Krece projekt Petrovija površine 550 hektara na podrucju Grada Umaga gdje ocekuju dobivanje lokacijske dozvole do srpnja iduce godine.
Tvrtka IGH Zagreb izraduje idejno rješenje navodnjavanja citave Pazinštine. Projektiranje bi trebalo uslijediti u 2013. godini, a prvo bi se išlo na podrucje cerovljanske vale. Priprema se idejno rješenje navodnjavanja Labinštine, to su vrlo ozbiljni projekti, kaže Antolovic kojeg smo upitali što je s navodnjavanjem južne Istre kojoj svih ovih godina ponajviše prijete suše.
- Ocekujemo da cemo sljedece godine izraditi idejno rješenje za podrucje izmedu Vodnjana i Pule površine 350 hektara što smo nazvali projekt "Proština", ali sve ce svakako ovisiti o proracunskim mogucnostima, zakljucio je Antolovic. (Piše Andelo DAGOSTIN)