Padao je snijeg, bijelila su se brda i doline, bojali smo se poplave, a imamo, petnaest mjeseci za redom - sušu. Kiše nije bilo, voda iz snijega odlazila je u ionako prazne podzemne tokove - sve skupa dovoljno da se poljoprivrednici na svojim imanjima sada svakodnevno mole za kišu. Situacija je, kažu, katastrofalna, ocajni su, i ne ostvari li se najavljena prognoza, prema kojoj bi nas ovaj tjedan moglo ozbiljnije "zaliti", nece biti dobro.
- Ništa me ne pitajte, evo me iz vrta, potpuno sam prašnjav. Suho je, potpuno suho, u 18 godina, koliko se ovim poslom bavim, ovako još nije bilo, da u ožujku moram, svakoga dana, zalijevati!, kaže nam Miroslav Filipovic iz Virovitice, predsjednik Zajednice udruga hrvatskih povrcara, napominjuci kako im tako rano zalijevanje ulazne troškove povecava i za više od 20 posto.
Tako, dvije godine za redom, kaže Filipovic, povrcari više ne mogu.
- Više necemo, i nemamo zašto šutjeti - trgovacki lanci nam otkup robe uvjetuju sve nižim cijenama, a naši su troškovi, kojima se zadnje dvije godine prikljucuje i visoka potrošnja vode, sve veci. Poskupljenje si, uz ovakvu stranu konkurenciju, ne možemo dozvoliti.
U Francusku ne možete uvesti ni glavicu kupusa, dok god ima kupusa francuskih proizvodaca, k nama pak dolazi sve i odasvud, i to ono što je u maticnim zemljama izvan standarda, koje mi ovdje moramo poštivati. Sve dolazi, preplavljuje nam tržište, a mi svoje bacamo. Nastavi li se takva praksa, dignut cemo se na noge, jer s ovakvim troškovima možemo, eventualno, samo na jedvite jade placati režije. Radimo 16, 17 sati na dan da bismo se pitali kako djecu školovati, zakljucuje Filipovic.
Država bez kontrole
Ništa bolja prica ni u Istri, u kojoj nam proizvodac rajcice za industrijsku preradu, Dario Makovac, kaže kako sadnju planira zapoceti oko 15. travnja, no voda je nužno potrebna i za pripremu "terena".
- Kad bi sad pala kiša, pao bi i nama kamen sa srca, ali ako i padne, kratkotrajno, problem ostaje, jer nema podzemnih voda, napominje Makovac.
Upitan misli li i on da se trgovci bogate na njihov racun, odgovara potvrdno.
- U ovoj državi nema nikakve kontrole, vlada veliki nesrazmjer, jedni teret krize prelamaju preko tudih leda. Mi poskupjeti, u ovako nesmiljenoj konkurenciji, ne možemo, napominje Makovac.
Katastrofa je i na velikim "tvornicama pod nebom", na ratarskim površinama, kaže nam Mijo Latin, predsjednik Hrvatskog seljackog saveza.
- Ne bude li ozbiljnije kiše, bit ce jako loše. Do sjetve ima još oko mjesec dana, ali kiša nam treba i sada, za pripremu. Zimske se kulture, poput ozime pšenice i jecma, još drže, ali tko god da je napravio prihranu, bez kiše je ocajan, kaže Latin, u strahu od dugorocnih meteoroloških prognoza.
One kažu da ce sušno razdoblje potrajati kroz cijelo proljece i ljeto, sve tamo negdje do rujna.
- Nemamo srece, nikako - imali smo kišnu 2010. godinu, koja nam je donijela poplavu, a onda i sušnu 2011. sad ponovno ovo! Nikako na zelenu granu, u strahu je Latin.
Redukcija vode
Zbog povremenih suša domaca je poljoprivreda unatrag deset godina zabilježila štetu u vrijednosti od oko deset milijardi kuna. Neprekidna suša pogada nas vec dvije godine, a godinu prije toga bila je poplava. Buduci da su to uobicajeni ciklusi, a višak ili manjak vode ugrožava usjeve, u Hrvatskoj moramo bolje upravljati vodama, upozorio je nedavno Ivica Plišic, generalni direktor Hrvatskih voda, najavljujuci da ce to javno poduzece pokrenuti velike investicije.
Provedu li se rijeci konacno u djela, Hrvatska bi 310 milijuna eura ove godine trebala uložiti u razlicite projekte vodoopskrbe, odvodnje i zaštite od poplava. Prema najavi ministra poljoprivrede, Tihomira Jakovine, 70 posto novca za te projekte moglo bi se osigurati iz europskih fondova. (Bojana MRVOŠ PAVIC/Novi list)
VIŠE U TISKANOM IZDANJU OD NEDJELJE