Nakon što je Ministarstvo kulture objavilo Javni poziv za kustosku koncepciju hrvatskog nastupa na XXI. međunarodnoj izložbi Milanski trijenale - La Triennale di Milano koji će se, pod nazivom "21. stoljeće. Dizajn poslije dizajna", održati od 2. travnja do 12. rujna ove godine, Ocjenjivački sud u sastavu Ivana Fabrio, Goroslav Keller, Ada Kezić, Nevena Tudor Perković i Koraljka Vlajo jednoglasno je odlučio da Hrvatsku na Milanskom trijenalu predstavlja kustoski koncept pod nazivom "Spekulativnost - postdizajnerska praksa ili nova utopija?", autora pulskog dizajnera Olega Šurana i njegovog splitskog kolege Ivice Mitrovića.
Sjecište globalnih utjecaja i lokalne interpretacije
Žiri je izbor Šurana i Mitrovića obrazložio time da je njihov "rad utemeljen na prethodnim istraživanjima autora koncepta o suvremenoj spekulativnoj dizajnerskoj/umjetničkoj praksi u Hrvatskoj te temom "Nove postdizajnerske prakse" u potpunosti odgovara koncepciji Trijenala (Dizajn poslije dizajna).
Osnovu njihove koncepcije čini desetak radova renomiranih domaćih autora, koji se mogu svrstati u domenu spekulativnog dizajna. Riječ je, između ostalog, o autorima s međunarodnim iskustvom obrazovanja i izlaganja, pa tako hrvatska spekulativna praksa postaje sjecište globalnih utjecaja (harvardski, londonski, skandinavski, mediteranski, bliskoistočni) i lokalne interpretacije.
Dio radova već je duže vrijeme prisutan na sceni te predloženi postav postaje svojevrsni presjek relativno kratke hrvatske povijesti takve dizajnerske prakse. Ocjenjivački sud posebice naglašava važnost otvorenosti koncepcije prema međunarodnom dijalogu o novim dizajnerskim praksama, a time i mogućnost kreiranja međunarodno relevantne platforme.
Pored autora Šurana i Mitrovića, odabrani su slijedeći autorice i autori - Lina Kovačević, Robert Čanak, Anselmo Tumpić, Nikola Bojić, Damir Prizmić, Ivica Mitrović i Oleg Šuran, Nina Bačun i Anders Mellbrat, a dodatno su uključeni radovi koji nisu nominirani kao dizajnerski radovi, ali spadaju u blisku spekulativnu praksu (Andreja Kulunčić i Silvio Vujičić).
Uloga tehnologije u svakodnevnom životu
"Novi dizajneri" promišljaju ulogu tehnologije u svakodnevnom životu, na način da se više ne bave aplikacijama tehnologije, već njenim implikacijama. Dolazi do odmaka od konzumerističke perspektive dizajna, koja je vođena zahtjevima tržišta, prema širem društvenom kontekstu. Novi dizajneri koriste dizajn kao medij i fokusiraju se na koncepte i artefakte koji ne rješavaju probleme i ne daju jednoznačne odgovore, već postavljaju pitanja i otvaraju teme. Spekulativni dizajn je kritička dizajnerska praksa koja obuhvaća ili je u relaciji s nizom sličnih praksi koje nalazimo pod nazivima kritički dizajn, dizajn fikcija, dizajn budućnosti, antidizajn, radikalni dizajn, propitkujući dizajn, diskurzivni dizajn, kontradiktorni dizajn, futuristička imaginacija, umjetnički dizajn…
Nacionalni izložbeni nastup u Milanu zajednički će organizirati Ministarstvo kulture, Hrvatsko dizajnersko društvo, Hrvatska udruga likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti i Zajednica za industrijski dizajn Hrvatske gospodarske komore. Usput, uz Šuranov/Mitrovićev autorski rad, na javni poziv za kustosku koncepciju pristigao je iz Pule i rad autorske grupe iz Zadruge Praksa pod nazivom "Dal letame nascono i fiori, dai diamanti non nasce niente". (Z. ANGELESKI)