Nedavno se na krovu kašce, zgrade koja sa nadovezuje na palacu Salomon pojavila poprilicna rupa, koja svojim izgledom prijeti urušavanju veceg dijele krovišta. Nažalost izgleda da su i u ovom slucaju nerazriješeni imovinsko pravni odnosi postali prepreka sanaciji krova i sprecavanja daljnje devastacije zgrade iz 16. stoljeca.
Spor oko ove zgrade vodi se izmedu suvlasnika Opcine Gracišce i Bruna Balde od 1998. godine. Naime u toj je zgradi živjela njegova obitelj, koja je uz stan na katu velicine 85 kvadrata koristila i prizemlje, dok se u djelu kata nalazio poštanski ured. Nakon što se poštanski ured iselio Blade je 1995. htio od Opcine kupiti i ovih 15 kvadrata kata i prizemlje, pa je, kako kaže, uz suglasnost opcinskog poglavarstva, ciji je bio clan, poceo koristiti prizemlje, te zapoceo njegovu adaptaciju. U tom je prostoru uredio i neko vrijeme vodio ugostiteljski objekt.
Spor je nastao kada je Opcina htjela urediti stanje svojih nekretnina, a nesuglasice koje su se pri tomu pojavile prerasle su u sudski spor u kojem je Opcinski sud u Pazinu 1999. presudio da je prizemlje kašce u opcinskom vlasništvu, a potom je to potvrdio i Županijski sud u Puli. Nakon ovakve presude Balde je zatražio povrat ulaganja od 310,5 tisuca kuna. Prema dokumentaciji Opcine Gracišce Opcinski sud u Pazinu ovu je tužbu odbio u cijelosti jer su radovi izvršeni bez odobrenja, pa je Opcina potom Baldeta tužila za nepodmiren zakup za korištenje prostora od 127 tisuca kuna, cemu treba dodati zatezne kamate. Na to je Balde uložio žalbu i dok se to ne riješi spor i okonca kašca ce stajati s rupom na krovu. Opcina kašcu i niti jedan njen dio ne planira prodavati, ali je nakon okoncanja spora spremna sanirati je i iznajmiti za neku primjerenu djelatnost, dodaje tomu opcinski nacelnik Ivan Mijandrušic.
Nije kašca jedina ruševina u Gracišcu
Slucaj kašce Balde nije želio komentirati, time se, kaže, bave njegovi odvjetnici. Dodaje i kako u Gracišcu ima još objekata koji zavreduju medijsku pozornost, pa i vecu od kašce. U blizini crkvice Sv. Pankracija, u sjevernom dijelu grada, nalazi se više ruševnih i zapuštenih kuca, a i one koje se obnavljaju ne obnavljaju se na primjeran nacin, smatra Balde. Tako se u nekim slucajevima obnovljene kuce protežu tik do postojecih zgrada, podižu se zidovi na mjestima na kojima ih nikada nije bilo, a nicu cak i nove zgrade. Sanaciju kule, pa i zvonika koji vec obrasta raslinje, Balde, koji nije želio stati pred kameru, smatra krajnje neprimjerenim. Sve to, istice, vodi potpunoj devastaciji Gracišca, stoga poziva nacelnika i opcinsko vijece da zaustave taj proces i sacuvaju grad od nesavjesnih vlasnika i investitora.
"Problem je što se investitorima sve dopušta, a stanovnicima Gracišca gotovo sve uskracuje", kaže Franko Bacic. Posebno ga smeta što je, po zahtjevu opcinskog nacelnika morao ukloniti svoju tetoju (nadstrešnicu za sijeno), koja se, priznaje, nije se nalazila na njegovoj parceli, ali su je turisti redovito fotografirali. Stoga smatra da je nije trebalo maknuti. Bacic je tetoju srušio po pismenom nalogu nacelnika Mijandrušica, koji to opravdava time što se tetoja, koja je više služila kao garaža, nalazila pred samim ulazom u crkvu, pa su mnogi gradani prigovarali i napokon zahtijevali da se tetoja podignuta na trgu pred crkvom ukloni.
Konzervatorski odjel upoznat sa stanjem
Procelnik Konzervatorskog odjela u Puli Zoran Glivarec dodaje kako su njihovi djelatnici dobro upoznati sa stanjem u Gracišcu. Zgrade koje se urušavaju i prijete prolaznicima dužni su komunalni redari prijaviti gradevinskoj inspekciji, a jedinica lokalne samouprave, ili njen nadležan odjel, dužna je zaštitom prostora, najcešce nekakvom ogradom, osigurati prolaznicima nesmetan prolaz, kaže Glivarec. Nažalost nije bio u mogucnosti odgovoriti na pitanja o pojedinim objektima u Gracišcu bez uvida u dokumentaciju.
Opcinski nacelnik Ivan Mijandrušic dodaje kako Opcina nema komunalnog redara, ali bez obzira na to nastojat ce osigurati prostor na svim mjestima na kojima se procijeni da prolaznicima prijeti opasnost od urušavanja zgrada. Vecina ruševnih objekata u Gracišcu ima dvorište pa urušavanje direktno ne prijeti prolaznicima na javnim površinama, zakljucuje Mijandrušic, pozivajuci vlasnike da ipak malo više pozornosti posvete svojoj imovini, pogotovo onoj koja drugima može nanijeti bilo kakvu štetu. U svakom slucaju veca i primjerenija skrb o vlastitim nekretninama zacijelo bi Gracišce ucinilo ljepšim, a kao takvo s pravom bi moglo postati jedan od sjajnijih bisera istarske graditeljske baštine. (Napisao i snimio Mirjan RIMANIC)
Ruševina prijeti prolaznicima
Po objavi teksta "Ruševina prijeti prolaznicima" u Glasu Istre (18.
sijecnja) Konzervatorski odjel u Puli izvijestio je Opcinu Gracišce kako
je terenskim ocevidom ustanovljeno da je potrebno odmah osigurati javnu
površinu ispred gradevina od urušavanja privremenom drvenom
konstrukcijom, prema uputama staticara, Vlasnik gradevine je nakon
primljenih opomena od 13. prosinca 2010. podnio zahtjev za izdavanje
posebnih uvjeta za odobrenje lokacijske dozvole. Na pitanje koliko može
potrajati postupak izdavanja lokacijske dozvole, procelnik Zoran
Glivarec, odgovara da se to može potrajati i mjesecima. Nacelnik
Mijandrušic izvijestio nas je kako se prostor oko zgrade obvezao
osigurati vlasnik.