Godišnji promet od 610 milijuna kuna, ali i nova obveza što ju je HZZO stavio pred dobavljace ortopedskih pomagala da ubuduce, po uzoru na farmaceute, polože jedan posto godišnjeg prometa u blagajnu HZZO-a kao jamstvo eticnosti poslovanja, razlog je sukoba dobavljaca ortopedskih pomagala i HZZO-a koji je ovih dana kulminirao prijavom državnog zdravstvenog osiguravatelja DORH-u protiv tvrtke Bauerfeind.
Tvrtka je, tvrde u HZZO-u, prekršila zakon o medicinskim proizvodima nudeci nagradno putovanje u Las Vegas, Los Angeles ili Barcelonu na edukativni seminar onima koji prodaju njihovu robu u vrijednosti od 75.000 do 150.000 kuna. Rijec je o protuzakonitim kampanjama koje poticu potrošnju, smatraju u HZZO-u, koji je prošle godine na razlicita ortopedska pomagala potrošio više od 700 milijuna kuna.
Predsjednik uprave Bauerfeinda Karl Schmidt smatra da je ova promotivna akcija posve legalna, a uvjeren je da se radi o ucjeni koju je vodstvo HZZO-a smislilo da bi ga natjeralo na potpis, po njemu spornog, ugovora.
- Korupcija se ne radi propagandnim kampanjama, nego na puno skriveniji nacin. Uostalom, u kampanji za koju nas terete eksplicitno smo naveli da su lijecnici ili ljekarne koji odlucuju o tome koje ce pomagalo isporuciti iskljuceni iz igre, koja se odnosila samo na isporucitelje, tvrdi Schmidt. Direktor Bauerfeinda smatra indikativnim što je prijava protiv njegove tvrtke stigla upravo u casu kad se pobunio protiv neprihvatljivog ugovora koji im je ponudio HZZO. Problematicna je, kaže, klauzula koja obvezuje dobavljaca da nakon ispunjenja godišnjeg limita sam snosi troškove pomagala.
- HZZO želi natjerati lijecnike da propisuju manje pomagala, a ako se budžet probije, da mi to platimo. Ako do listopada, primjerice, ispucaju predvideni iznos potrošnje za odredenu grupu pomagala, mi bi još dva mjeseca morali snositi trošak svih pomagala iz te grupe koja isporucimo, ilustrira Schmidt.
Prevelika potrošnja na ortopedska pomagala jedan je od razloga zbog kojih HZZO uvodi reda na ovo iznimno unosno tržište. Do prije koju godinu tržište ortopedskih pomagala bilo je preplavljeno enormnim maržama koje su se naplacivale državnom osiguranju. Tako je, primjerice, najobicnije pomagalo koje se izdaje kod ozljede, poput ortoze ili štaka, HZZO placao po višestruko vecoj cijeni od cijene koju su placali kupci u "redovnoj" prodaji. Vrtoglave cijene ortopedskih pomagala HZZO je donekle reducirao 2006. godine kada su ugovorene cijene pojedinih pomagala snižene u rasponu od 20 do 50 posto. I sami dobavljaci danas priznaju da je marža koju su ubirali od države "bila previsoka".
(Lj. BRATONJA MARTINOVIC/NL)