U Ministarstvu graditeljstva i Ministarstvu pravosuda tvrde da su riješili pravnu zavrzlamu nastalu zbog, po njima, pogrešnog tumacenja posljednjih izmjena Zakona o prostornom uredenju i gradnji, neslužbeno doznajemo.
Naime, u gruntovnicama je gotovo u potpunosti stao upis nekretnina i kupoprodaje nekretnina opcenito jer novi zakon nezgrapno kaže da vlasnik nekretninu ne može prodati dok god u zemljišnoj knjizi nije posebno navedena zabilježba da ta nekretnina ima uporabnu dozvolu.
Makar novije gradnje imaju uporabnu dozvolu, i ona se prilaže u gruntovnicama, a zabilježba se navodi samo ako uporabna ne postoji, zakon kaže da je "prilikom prometa zgrade za koju u zemljišnoj knjizi nije stavljena zabilježba o aktu za uporabu u svrhu uknjižbe prava vlasništva na temelju kupoprodajnog ugovora potrebno dokazati da je zgrada zakonita, predocenjem gradevinske dozvole, drugog akta na temelju kojega je zgrada izgradena, akta za uporabu zgrade, odnosno pozivanjem na odredbu zakona kojom je zgrada izgradena bez akta za gradenje izjednacena sa zgradom izgradenom na temelju zakona (1968.)".
Starim zgradama ne treba uporabna dozvola
Drugim rijecima, treba ponovno priložiti uporabnu i platiti biljeg za upis zabilježbe o njenom postojanju, dok su još veci problem starije nekretnine, za koje uporabna dozvola uopce nije niti potrebna, vec su takve zgrade u potpunosti legalne cak i ako posjeduju samo rješenje o gradnji.
Prema još uvijek neslužbenim informacijama iz Ministarstva graditeljstva, koje je zakon pisalo, odredbe novog zakona službenici u gruntovnicama pogrešno su tumacili i te su dileme razjašnjene - ne treba biljeg i zabilježbe o postojanju uporabne dozvole, kao što starijim gradevinama uporabna niti ne treba.
Buduci da su, medutim, na isti nacin zakon protumacili i odvjetnici i posrednici u prometu nekretnina, zakon ocito nije dovoljno jasno pisan. Sada su, doznajemo, nesporazumi interno - izmedu dva ministarstva - riješeni te se u Ministarstvu pravosuda piše okružnica koja ce biti poslana u sve gruntovnice i na druge relevantne adrese, a koja bi tamošnjim službenicima trebala reci da problema - nema.
"Zabilježba u zemljišnoj knjizi da je za gradevinu priložen akt za njezinu uporabu, kao niti postojanje samog akta za uporabu gradevine, prema važecim zakonima nije uvjet za promet nekretnina. Zabranjen je promet i provedba prava vlasništva nezakonite zgrade i zemljišta na kojemu je ona izgradena, a ne zgrade, odnosno zemljišta za koje u zemljišnoj knjizi nije stavljena zabilježba o uporabnoj dozvoli", napominju u Ministarstvu graditeljstva.
Šutnja u sudovima
Valja pritom napomenuti da su nam u istom ministarstvu prije mjesec dana tvrdili da nemaju saznanja da sudovi ne provode uknjižbe. "Za sada o tome nemamo saznanja. Od sudova, stranaka i nadležnog ministarstva nismo zaprimili upite niti predstavke", uvjeravali su nas.
Odvjetnici s kojima smo razgovarali tvrde da sudovi i dalje ne provode uknjižbe promjene vlasništva na nekretninama. Potvrdu te informacije smo prije gotovo mjesec dana tražili i od Opcinskog suda u Puli, no odgovor do danas nismo dobili.
Mišljenje je odvjetnika da ni ovo obrazloženje ministarstava nece isprati gorak okus koji ostavljaju loše sroceni zakoni. Naime, kažu da ministarstva i nisu nadležna za tumacenje zakonskih propisa, vec to mogu ciniti jedino Sabor i sudovi.
Ponavljaju da se u izmjenama zakonskih odredbi navodi da se svaka gradevina koja je upisana u zemljišnoj knjizi bez zabilježbe da je priložen akt za njenu upotrebu smatra nezakonitom, a onaj tko tvrdi suprotno, dakle da njegova gradevina nije nezakonita, to mora dokazati.
Napominju da ni jedna gradevina u državi nije upisana u zemljišnim knjigama uz zabilježbu da posjeduje uporabnu dozvolu ili neki drugi zamjenski akt. Dosad se u zemljišnim knjigama mogla pronaci jedino zabilježba da neka zgrada ne posjeduje uporabnu dozvolu, koja bi se pak brisala kad bi se ta dozvola priložila spisu.
U Zakonu o postupanju s nezakonito izgradenim zgradama, pak, nedvosmisleno piše da se "nezakonito izgradena zgrada, odnosno zemljište na kojem je izgradena ne mogu otuditi dok se takva zgrada ne ukloni". Zbog te odredbe se ni jedan stan, zgrada ili kuca u Hrvatskoj ne mogu trenutno prodati, odnosno provesti uknjižba na novog vlasnika.
Uostalom, to su nam nedavno potvrdili i u Ministarstvu zaštite okoliša, odgovorivši nam da je tvrdnja da se nekretnina na kojoj se nalazi nezakonita zgrada ne može otuditi dok se takva zgrada ne ukloni ili ne ozakoni - tocna.
Nelegalno zadiranje u pravo vlasništva?
Pravni strucnjaci upozoravaju da su takve zakonske odredbe protuustavne jer zadiru u pitanje vlasništva. Po njima, zakonodavac je izjednacio kategorije prometa i korištenja nekretnina, što dosad nije bio slucaj. Naime, smatraju da je svacije pravo da kupi i knjiži se na nekretninu, makar ona bila i bespravna, ako je upoznat s pravim stanjem stvari.