Sudenje zbog lijeka vrijednog 2,8 milijuna kuna

Isteklo je pravo korištenja fotografije
Isteklo je pravo korištenja fotografije

Puljanin Bogoslav Petean prozvao je KBC Rebro zbog manipulacije skupim lijekom za rak Decitabinom (Dacogen) što ga je americka farmaceutska tvrtka MGI Pharma donirala za lijecenje njegovog oca Alberta.

Otac je mjesec dana nakon primitka prve doze preminuo, pocetkom 2007. godine, a u ostavinskoj raspravi 2008. godine utvrdeno je da preostale doze lijeka u vrijednosti od 2,8 milijuna kuna, odnosno nešto manje od 380.000 eura, pripadaju Bogoslavu Peteanu. Još je 2008. godine uputio zahtjev zagrebackom KBC-u Rebro tražeci preostalih 99 ampula lijeka (svaka ampula vrijedi 3.800 eura).

Petean traži 380.000 eura

U KBC-u, pak, tvrde da u Hrvatskoj primatelji donacije lijekova mogu biti iskljucivo zdravstvene ustanove i vele da im nije jasna tvrdnja da je vlasnik privatna osoba. Potvrduju da je lijek doniran ustanovi namjenski za lijecenje pacijenta Alberta Peteana. Takoder vele da su lijek uništili jer mu je istekao rok valjanosti. Zbog toga je sin pokojnika pokrenuo sudsku parnicu tražeci od KBC-a Rebro isplatu vrijednosti lijeka, znaci oko 380.000 eura.

Presuda u ovom sporu trebala je biti izrecena na Opcinskom sudu u Puli u petak, 7. listopada, no umjesto toga, sutkinja Opcinskog suda Adriana Modrušan zakazala je još jedno rocište, i to 17. sijecnja 2012. godine, kada želi saslušati i Olgu Petean, unuku pokojnika, koja je i dogovorila donaciju lijeka s farmaceutskom tvrtkom iz SAD-a.

Petean nam pak veli da mu je glavni cilj utvrditi što se dogodilo s lijekom, a ne isplata novca. Smatra da ovaj skupi lijek nije uništen, vec je izglednije da je nestao s Rebra te tvrdi da KBC nije pružio niti jedan stvarni dokaz na sudu da je lijek uništen. Pita se zbog cega lijek nije dan drugim bolesnicima jer ne vjeruje da je rok valjanosti istekao buduci da je trebao poslužiti za lijecenje njegovog oca iducih od pet do sedam godina.

- Nakon oceve smrti sa svih strana Hrvatske upucene su meni i clanovima obitelji nebrojene molbe da im ustupimo taj lijek... Tko se usudio tako vrijedan, skup i pametan lijek uništiti, umjesto da ga se dalo bilo kojem oboljelom! Necu šutjeti jer više ne mogu trpjeti tu nepravdu... Ovaj sam slucaj prijavio DORH-u i USKOK-u, ogorceno prica Petean.

Lijek ne produžuje život oboljelima

Na naše traženje pojašnjenja dobili smo opširan odgovor od procelnika Zavoda za hematologiju prof. dr. Borisa Labara iz KBC-a Rebro. Doznajemo da Decitabin i dalje nije registriran u Europi i Hrvatskoj. U završnoj studiji nije se pokazalo da može produžiti život oboljelima. Takoder doznajemo da nikada nije stiglo stotinu ampula u bolnicu, vec 45 ampula, i to cetiri mjeseci nakon što je Albert Petean dobio terapiju.

U vrijeme ispitivanja lijeka Decitabin na Zavodu za hematologiju tamo je boravio i gospodin Albert Petean. - Pokušali smo ga ukljuciti u navedenu studiju, no buduci da je odbijen od Data Centra (Belgija) lijecenje u studiji nije bilo moguce, kaže lijecnik. Obitelj bolesnika se nije s time mirila i pokušala je sve da bi došla do lijeka. Na inzistiranje obitelji MGI Pharma dozvoljava primjenu istraživackog lijeka i za lijecenje gospodina Alberta Peteana izvan studije. To je prema zakonu bilo jedino moguce ako se MGI Pharma suglasi i donira lijek, doznajemo od profesora Labara.

Nakon što je donacija odobrena krajem studenog gospodin Petean lijek je i dobio u prosincu 2006. godine, i to iz serije 04018 LA koja je u bolnicu pristigla još 23. rujna 2004. godine, doznajemo od lijecnika. Buduci da jedno pakiranje sadrži 50 mg lijeka, ukupno je bolesnik primio devet pakiranja od 50 mg, veli nam lijecnik.

- Na provedeno lijecenje nije bilo nikakvog povoljnog odgovora. Tijekom boravka lijecen je zbog upale pluca. Na zahtjev bolesnika 19. prosinca premješta se u pulsku bolnicu. Predložen mu je termin kada treba doci na sljedeci ciklus lijecenja. Ubrzo je obitelj zatražila da se navedenim lijekom lijecenje nastavi u Puli i da se lijek dostavi u Pulu. No, zatražili smo tada i svu potrebnu dokumentaciju da se eksperimentalni lijek može iz naše ustanove uputiti u pulsku bolnicu, a takvu dokumentaciju nismo dobili, veli dr. Laban. Dakle, spomenuti nadležni Centar iz Belgije i farmaceutska tvrtka nije odobrila slanje eksperimentalnog lijeka u drugu ustanovu.

U bolnicu stiglo 45, a ne stotinu ampula

Upozorava nas da je Albert Petean potpisao izjavu da je svjestan cinjenice da lijek u nas nije odobren, kao ni u Europskoj uniji. Bolesnik je takoder izjavio da preuzima svu odgovornost za eventualne neželjene posljedice koje mogu nastati primjenom navedenog lijeka, kao i za eventualni neuspjeh lijecenja. Time se iskljucuje bilo kakva odgovornost lijecnika i KBC-a Zagreb za nastanak kako materijalne tako i nematerijalne štete, navodi prof. dr. Labar.

Poslao nam je tablicu sa svim pristiglim pošiljkama ovog lijeka, serijskim brojevima i danom prispijeca iz kojih proizlazi da nikada nije stigla donacija namijenjena lijecenju Alberta Peteana od stotinu ampula. Niti jedna pošiljka lijeka nije pristigla u godini kada je lijecen Petean - 2006. Vecinu pošiljaka bolnica je zaprimila 2004. godine, a 45 doza zaprimljeno je 18. travnja 2007. godine, tri mjeseca nakon smrti Alberta Peteana. Valjanost svih serija lijeka istekla je tijekom 2007. godine, a nakon toga nisu dobili niti jedno novo pakiranje, doznajemo od prof. Labara. Time nam je odgovorio na pitanje zašto je lijek uništen.

Primjena lijeka izvan studije je zabranjena, ponajprije stoga što se ne zna o mogucim nuspojavama, a radi se o citotoksicnom lijeku. Zbog toga se ne može ustupiti drugim pacijentima. Niti jedan lijek koji nije registriran u Hrvatskoj u pravilu nije moguce primijeniti. To se odnosi i na lijekove koji nisu registrirani u Europi (EMEA). Jasno da uvijek postoje izuzeci, ponajprije kada je djelotvornost lijeka velika i nesumnjivo dokazana u klinickim ispitivanjima, a administrativni postupak registracije po obicaju kasni.

- Potaknite gospodina Peteana da uvijek može pomoci oboljelima od zlocudnih tumora, ako mu je to stvarno želja. Postoje mnogi nacini, i to ne samo oni materijalne prirode, porucuje na koncu dr. Labar. (J. ORLIC)


Podijeli: Facebook Twiter