Australsko tužiteljstvo dalo je cvrsta obecanja da ce se protiv odluke o neizrucenju Dragana Vasiljkovica alias kapetana Dragana žaliti vrhovnom sudu, koji ce imati posljednju rijec kada je ovaj slucaj u pitanju.
U Hrvatskoj se odluka o nežaljenju na puštanje iz pritvora primila s poprilicnom nevjericom, no tužiteljstvo Australije pojasnilo je da neke posebne osnove za prihvacanje žalbe nema. Treba znati da pravosude u toj državi ima drugacije osnove pritvaranja od hrvatskog jer je zasnovano na anglosaksonskom pravu, a ne tzv. kontinentalnom, koji je još uvijek osnova domaceg Zakona o kaznenom postupku. Unatoc dokumentaciji poslanoj iz Hrvatske tužiteljstvo je smatralo da nema potrebe ulagati žalbu na puštanje, dok se na samo neodobravanje izrucenja namjeravaju žaliti.
Hrvatska, odnosno australsko tužiteljstvo koje zastupa Lijepu našu, najmanje bi problema mogla imati s pobijanjem teze Vasiljkovicevih odvjetnika da ce mu se nepravedno suditi zbog cinjenice da je Srbin. Naime, ministar pravosuda Ivan Šimonovic prošloga je tjedna izjavio da je odluka australskog suda "pretežno donesena na osnovi OESS-ova izvješca iz 2006. godine" te da je "i sam OESS ove godine donio izvješce u kojem hvali hrvatske korake unaprijed kada je objektivnost u pitanju". U Uredu OESS-a u Zagrebu, medutim, odbili su komentirati odluku australskog suda.
Ipak, na naše pitanje da nacelno ocijene sposobnost hrvatskog pravosuda da osigura pošteno sudenje, voditelj ureda OESS-a u Zagrebu, veleposlanik Jose Enrique Horcajada Schwartz, izjavio je: "Nedavna izvješca ureda OESS-a u Zagrebu bilježe stalno i pojacano opredjeljenje hrvatskih vlasti za postizanje pravednog i nepristranog sustava za utvrdivanje odgovornosti za ratne zlocine. Konkretno, sadašnji ministar pravosuda, dr. Ivan Šimonovic, potaknuo je poduzimanje važnih koraka reforme, poput tekuce sustavne revizije osudujucih presuda donesenih u odsutnosti pocetkom 90-ih godina. Od 2006. godine razna OESS-ova izvješca takoder bilježe znacajno poboljšanje sposobnosti hrvatskog pravosuda za vodenje pravednih sudenja za ratne zlocine, bez obzira na etnicku pripadnost okrivljenika".
Vesna Teršelic iz Documente, jedne od udruga koje vec nekoliko
godina sustavno prate sudenja za ratne zlocine, smatra da je
situacija vezana uz ta sudenja danas bolja cak i u odnosu na prošlu
godinu, a posebno bolja nego 90-ih godina.