Reviziju presude kojom je zapovjednik zrakoplovstva tzv. Nezavisne države Hrvatske Vladimir Kren osuden na smrt strijeljanjem te mu je oduzeta sva imovina, kao i gradanska prava, zatražila je njegova unuka Jasna Mieržvinski, no Županijski sud u Zagrebu nije ju prihvatio.
Presudom što ju je 22. listopada 1948. izrekao Okružni sud za grad Zagreb Kren je proglašen krivim zbog masovnih ubojstava i terora, prisilne mobilizacije, preobracanja na drugu vjeru, bombardiranja naselja te prisilnog iseljavanja stanovništva i kažnjen prema Zakonu o krivicnim djelima protiv naroda i države. Presuda je glasila: smrt strijeljanjem, a izvršena je 2. prosinca iste godine.
Zapisnik sa sudenja
Krenova unuka lani je zatražila reviziju presude tvrdeci da su u procesu protiv njezinog djeda prekršena medunarodno priznata nacela pravne države i demokratskog društva.
- Ta je presuda u suprotnosti s javnim poretkom Republike Hrvatske. Ta u kaznenom zakonodavstvu naše države nema smrtne kazne niti kazne konfiskacije imovine i oduzimanja svih gradanskih prava, tvrdi Mieržvinski, koja je uz pomoc odvjetnice Mire Matuško Blaževic pokušala ostvariti pravo na reviziju djedove osude. Da je u tome uspjela, mogla je ostvariti pravo na djedovu oduzetu imovinu, ali i vratiti ugled obitelji.
- Moj djed nije imao ni pravo na obranu, a tijekom postupka ispitan je samo jedan svjedok, što predstavlja kršenje pravnog standarda kaznenog postupka demokratske pravne države, upozorila je Krenova unuka.
Sudsko vijece Županijskog suda u Zagrebu, kojim je predsjedao sudac Željko Horvatovic, utvrdilo je, medutim, da je Krena zastupao odvjetnik Ivan Cepulic, što se jasno moglo vidjeti iz zapisnika sa sudenja.
Likvidacija zarobljenika
- Posebno smo razmatrali je li do osudujuce presude došlo zloporabom politicke moci od strane suda bivše Jugoslavije, za vrijeme komunisticke vladavine, koji je Vladimira Krena osudio zbog toga što je pripadao ustaškoj organizaciji, dakle zato što je imao drugacije politicko uvjerenje, stoji u odluci što ju je potpisao sudac Horvatovic.
Utvrdeno je, medu ostalim, da je Kren i prije nego što je imenovan na dužnost zapovjednika zracnih snaga NDH bio pripadnik ustaškog pokreta te je s još petoricom hrvatskih casnika u jugoslavenskoj vojsci u veljaci 1941. potpisao memorandum što je upucen "Velikom njemackom narodu i Velikom njemackom vodi", izrazivši im svoju lojalnost.
- U spisu se nalaze Krenove zapovijedi za bombardiranje odredenih naselja u Bosni i Hrvatskoj, kao i naputci za likvidaciju ratnih zarobljenika. Kren je odobrio i slanje ispomoci njemackoj vojsci na istocnom ratištu, odnosno u borbama u Ukrajini i Krimi, navodi se u odluci vijeca koje je primijetilo i da je za svoje ratne uspjehe i zasluge Krena odlikovao poglavnik NDH, kao i Njemacka.
Neprimjereno pozivanje na "pravne standarde"
S obzirom na vremensku distancu i evoluciju pravne znanosti i doktrine, neprimjereno je na ovaj nacin pozivati se na pravne standarde i izrecenu kaznu jer takvim jednostranim tumacenjem moglo bi se dovesti u pitanje i vecinu najznacajnijih postupaka za ratne zlocine, primjerice Nürnberški ili Tokijski proces, u kojima su optuženima takoder izrecene smrtne kazne, porucili su Krenovoj unuci suci sa Zrinjevca.
Naredio bombardiranje sela
U zapovijedi broj 947 od 10. prosinca 1941. Vladimir Kren naredio je zapovjedništvu Zrakoplovne luke Sarajevo da s vremena na vrijeme bombardira sela oko letilišta Luburic polje da bi se stanovništvo zastrašilo i sprijecilo okupljanje pobunjenika u tim mjestima.
Jedinice pod njegovim zapovjedništvom sudjelovale su i u borbenim akcijama na podrucju Kupe i Une, Petrove gore, Šamarice, Plješivice, Kapele, Otocca, Gospica, Višegrada, Tuzle, Bilece, Travnika, Jajca gdje su ginuli civili i rušena naselja.