Z Bojžon milosti, njegova ečelenca istrijanski župan Valter Flego J'ričkin, šindako ud buzetskiga komuna Siniša Žulić Kurajo i rišpetivi Konšilio ud Subotine so deštinali da se na dan svete Marije Male, jušto na pudan, u Storen grode Buzete utpre Samanj pu starinski - buzetski stari grad se točno u podne na jedan dan vratio sto godina u prošlost, na prijelaz iz 19. u 20 stoljeće.
Prolaskom kroz dva gradska ulaza moglo se uživati u raskošnom doživljaju buzetske prošlosti, vidjeti kako su živjeli, trgovali i zabavljali se stari Buzećani i osjetiti ugođaj kakav je vladao tijekom središnje buzetske fešte koja se nekoć održavala uoči berbe grožđa, od subote prije Male Gospe do sljedeće subote.
Veselili su se Buzećani sa svojim gostima na pučkom sajmu čiji se broj posjetitelja i ove se godine kretao oko desetak tisuća, jer kako nalaže Artikolo 4. buzetskog Dečižjona: Si j'di dubre voje moreju prić uboć to samanj. Kada pasaju skuzin Vela ili Mala vrata naj puzobijo na se brige, na konfužjone i barufe.
Vremeplov se dvanaestu godinu za redom, otkako je revitaliziran rujanski sajam, uključio točno u podne podizanjem zastave na Velim vratima. Sokolska limena glazba u mimohodu je ušla u grad. Otvorena su vrata Zavičajnog muzeja, dislociranih muzejskih etnoradionica i oružarnice. Na Placu iza župne crkve predstavljene su "Stare užance", u Đardinu za otroke pričale su se štorijice.
Buzetski pučki teatar poznat po dijalektalnom izričaji izveo je tri skeča: "Je šlo na inkant", "Dota" i "Rumpanji". Pored veterana buzetskog sajma Udruge "Gaia" iz Umaga i Zajednice Talijana Galižana, po prvi put nastupila je Ženska vokalna skupina "Cvet v laseh" iz Pirana. Svakih pola sata na svim trgovima odvijali su se različiti programi, od akrobacije na svili, dolaska pompjera i intervencije ekipe prve pomoći do nastupa uličnih zabavljača i končertina starinske mužike. Iz stare gradske pekare s originalnom krušnom peći na Baštionu širio se primamljiv miris kruha. - En bot za Subotina se vajki stalo na štrti uri i se delao beli kruh, reći će pekar Bojan Ošo, potomak svetivanjskih mlinara vodeničara iz doline rijeke Mirne.
Nona Anđela Zugan, njena kćerka Nevenka Zugan Kocijančić i unuka Antonija rado su posjetiteljima demonstrirale pripremu fuža po dvjesto godina starom obiteljskom receptu. Na pitanje u čemu je tajna, nona Anđela spremno je odgovarala "Se je domaće. Friška jaja, friško brašno i roke ki delaju. Tri ure treba za storit en kilo fuža."
- Pleten košare od beka kad me prime voja, objašnjavao je Mladen Kontić iz Kontići znatiželjnicima. Iako slijep, prstima je vješto prebirao po košaricama. U trgovini Mariška vlasnice Marije Ribarić mogle su se kupiti nonetove nove mudante.
U starom Buzetu se kuhala maneštra od ječma, juha od domaće kokoši i nadeva, palenta sa repom, žličnjaci sa pancetom i radić s krumpirom.
Šetali su šetači u stiliziranim građanskim odijelima i haljinama, mužikanti, kantaduri, škovacin, meštri, merkanti, bitegari, i baš kao nekada zabavljalo se uz gunjce i armonike trieštine. Prodavali su se domaći proizvodi i prezentirali stari zanati, a Buzećani su još jednom pokazali zašto baš njihovu Subotinu po starinski krasi titula fešte s dušom, izvorne, tople i autohtone. (Gordana ČALIĆ ŠVERKO, snimila Jelena PREKALJ)