Crne se prognoze iz razlicitih izvora sve više podudaraju i ostvaruju: kad je još pocetkom listopada Hina (s osloncem na procjene domacih ekonomskih instituta) prenijela prognozu da bi do ožujka 2011. broj nezaposlenih mogao doseci razinu od 350.000 osoba (po službenoj statistici u prosincu 2010. bilo ih je 319.845) te da ce u cetvrtom tromjesecju 2010. i u prvom tromjesecju 2011. bez posla ostati još 70.000 osoba mnogima se to cinilo pretjeranim prosipanjem crnila po gospodarstvu koje je prema službenoj verziji krenulo u snažan oporavak.
Danas, cetiri mjeseca poslije i samo 50-ak dana prije kraja prvog tromjesecja 2011. cini se da ce veliki Vladin uspjeh u oživljavanju hrvatskoga gospodarstva biti ako do kraja ožujka broj nezaposlenih ne bude veci od 350.000 osoba.
Crne su slutnje ocite i u najnovijim prognozama Ekonomskog instituta u Zagrebu, koji je jedan od najsnažnijih Vladinih analitickih oslonaca: prosjecna stopa nezaposlenosti ce se u 2011. povecati s lanjskih 17,6 na ovogodišnjih 18,2 posto, i tek bi dogodine mogla biti kao depresijske 2010. S tim se procjenama slažu i analiticari Raiffeisen banke koji navješcuju dalji rast nezaposlenosti i smanjivanje aktivnog stanovništva.
Treca godina depresije
Uz to, podsjecaju javnost da ce privatizacija i restrukturiranje brodogradilišta dodatno povecati masu nezaposlenih, ali zaboravljajuci da podsjete i na još važniju cinjenicu da ce zbog toga brodogradnja - kao dosad vodeca industrija i izvozna djelatnost - dodatno smanjiti i BDP i izvoz. Dakle, i 2011. ce biti godina duboke gospodarske depresije, treca zaredom.
U tom depresijskom okviru ove ce se godine gotovo posve izjednaciti broj zaposlenih i broj neaktivnih osoba (umirovljenika i nezaposlenih) te ce mirovinski i socijalni sustavi doci pred nepremostive barijere.
Vlada racuna da ce tijekom prvog tromjesecja 2011. snažan poticaj ukupnom povecanju BDP-a i zapošljavanja dati investicije u Zracnu luku Zagreb, JANAF-ove terminale u Omišlju i Sisku, HE Omblu, Luku Rijeka, Odlagalište otpada Istra i Rijeka, niz vodoopskrbnih projekata, trafostanicu kraj Dubrovnika, željeznicku prugu Križevci - Koprivnica, Gat Vrulje u Šibeniku i Grušku luku, ali niti za sve te projekte ima dovoljno novca, niti ce oni otvoriti novih, bar 150.000 radnih mjesta koliko ih je izgubljeno unazad dvije i po godine, od pocetka najnovije depresije.
Vlada racuna i na turizam, slaveci oko metaforicnog ražnja, dok je željeni zeko jako daleko: tako je bilo i uoci lanjske turisticke sezone koja je pokazala da je turizam u težoj depresiji od ostatka hrvatske ekonomije! Jer ukupni prihodi od turizma lani su, prema zadnjim procjenama izvedenima iz podataka HNB-a o nerobnom deviznom priljevu, gotovo za jednu petinu manji nego rekordne i pretkrizne 2008. Vlada i dalje, kao i lani, racuna na povecan interes stranih investitora za ulaganja koja ce povecati ovdašnji BDP, zaposlenost i izvoz, ali ta su ulaganja (što zbog svjetske krize, što zbog ovdašnje korupcije, što zbog nedostatka atraktivnih projekata) lani bila upola manja nego 2008.
Alternativno Vlada bi mogla posegnuti za daljim zaduživanjem u inozemstvu, ali zbog pada kreditnog i investicijskog rejtinga za to bi morala placati visoke kamate, iako ce biti cudo uspije li prije toga osigurati nove pozajmice za otplatu enormnih rata vanjskoga duga.
Izvoznici pod istragama
Naposljetku, unatoc istini da samo veliki izvoznici mogu izvlaciti Hrvatsku iz gospodarske depresije, cinjenica je da su uprave mnogih vecih izvoznih kompanija trenutacno ili pred rizicnom privatizacijom ili pod istragama (od pojedinih brodogradilišta do Podravke, TLM-a...).
No, glavna posebnost teške drame na hrvatskom tržištu rada sastoji se u cinjenici da nasuprot eksploziji nezaposlenosti - place rastu! Prosjecna neto placa po zaposlenome kod pravne osobe za studeni 2010. iznosila je 5.584 kune, što je nominalni porast za 4,4 posto, a realni za 4,1 posto, u odnosu na listopad 2010. Zato se kupovnom moci placa Hrvatska ponovno približava razini realnih osobnih dohodaka iz Slovenije, a odmice onima iz svih ostalih balkanskih zemalja.
Istodobno, vec više od 70.000 osoba radi, a ne prima placu, što znaci da bi do kraja ožujka stvarni broj nezaposlenih mogao premašiti prag od 400.000 osoba ili stopu stvarne nezaposlenosti koja je viša nego u bilo kojoj clanici Europske unije, ali je ipak još niža nego u krajnje devastiranim balkanskim zemljama kakve su Srbija, BiH, Crna Gora, Makedonija, Rumunjska i Albanija.