Kršćani svoje svečane dane vole zvati blagdanima, a ne praznicima; imaju svoje sadržaje, tj. nisu prazni. U Hrvatskoj postoje četiri takva velika blagdana: Božić, Velika Gospa, Svi Sveti i Tijelovo. Katolički blagdan Tijelovo (Corpus Christi, Corpus Domini), u dužoj varijanti Svetkovina Presvetog Tijela i Krvi Kristove, koji se danas slavi, Istrani zovu Tijelova ili Tilova, nekada se u Hrvatskoj rabio i naziv Brašančevo, a u Dubrovniku slave Korosante.
Zanimljiva je povijest nastanka ovoga blagdana. Godine 1209. augustinska redovnica sv. Julijana iz samostana kod Liegea u Belgiji imala je viđenje punog Mjeseca s mrljom na površini. Puni Mjesec protumačila je kao Crkvu, a mrlju kao upozorenje na nedostatak blagdana kojim bi se slavila euharistija, odnosno sakrament koji je Krist utemeljio na posljednjoj večeri rekavši da kruh predstavlja njegovo tijelo, a vino njegovu krv.
Mjesni biskup je tada na inicijativu redovnice Julijane uspostavio blagdan euharistije. Tada se počela održavati svečana procesija (tijelovska procesija), uz ophodnju po mjestu. Papa Urban IV. 1264. godine pokušao je proširiti blagdan na čitavu Crkvu, ali ga je u tome spriječila smrt. Tek u 14. st. papa Ivan XXII. širi Tijelovo na cijelu Rimokatoličku crkvu.
Vjerska tajna
Za Katoličku crkvu, svetkovina je spomen na ustanovljenje euharistije na Veliki četvrtak, zato se slavi u četvrtak poslije svetkovine Presvetog Trojstva, odnosno deveti četvrtak nakon Uskrsa.
Prema katoličkoj teologiji, za vrijeme mise Isus Krist prinosi žrtvu i pritom se služi osobom svećenika. Svećenik, pokazujući okupljenim vjernicima hostiju i kalež s misnim vinom, umjesto Isusa izgovara riječi: "Ovo je moje tijelo" i "Ovo je moja krv".
Vjernici na blagdan Tijelova sa svojim svećenicima idu gradom u procesiji i javno pokazuju svoju vjeru. Mnogima je slavljenje Euharistije teško razumjeti. Kako zbog premetanja datuma, još više zbog sadržaja slavljenja tijela i krvi Isusove. Minhenski župnik Klaus Mucha objašnjava: "Ne nosimo mi po ulicama tek komad kruha, već u tome živućeg našeg Gospodina. To je neupitno vjerska tajna. Ali to pokazuje i da vjera živi čak i, odnosno upravo, tamo gdje se ne može sve do kraja matematički objasniti. Tu se radi o uvjerenju!"
Nedjelja obezvrijeđena
U vezi s euharistijom, spomenimo da se u listopadu 2000. godine u pulskoj Areni okupilo više od 10 tisuća vjernika porečke i pulske biskupije na proslavi Euharistijskog kongresa. Bio je to vrhunac proslave jubilejske godine. Tada je u svojoj propovijedi biskup Ivan Milovan, među ostalim, rekao: "Euharistija i nedjelja, nedjelja i euharistija. Nedjelja koja je danas, zbog trke za zaradom, tako obezvrijeđena. No, gubeći nedjelju čovjek gubi i sebe! Jer nedjelja je dar Božji čovjeku kao dan odmora, da čovjek može doći sebi, dan zajedništva u obitelji, s prijateljima, dan caritasa, dan susreta s Bogom i braćom".
U Hrvatskoj je blagdan Tijelova 2001. godine proglašen državnim praznikom i neradnim danom. Ima prijedloga da se Tijelovo ukine kao državni praznik. Spomenimo da Italija u kalendaru državnih praznika nema Tijelova, već praznuje blagdan Bezgrešnog Začeća, 8. prosinca. (Robert BURŠIĆ)