Novi prosvjedi zagrebackih studenata s Filozofskog fakulteta koji su jucer održani zbog troškova studiranja ponovno su aktualizirali pitanje školarina u Hrvatskoj, koje su, prema brojnim istraživanjima, medu najvišima u Europi.
Prijedlozi paketa tri zakona o visokom obrazovanju koji su, po rijecima ministra Radovana Fuchsa, trebali zaustaviti divljanje školarina na 60 posto prosjecne place, odnosno 3.200 kuna, a što bi placali samo oni studenti koji ne izvršavaju redovno svoje obaveze, još uvijek se nalazi u saborskoj proceduri. Iako su trebali biti usvojeni po hitnom postupku, zbog brojnih nedorecenosti i kontroverza izazvali su nevideni otpor dijela akademske zajednice, štrajkove profesora i studentske blokade, a Fuchsu su leda okrenule i njegovi stranacki kolege iz saborskog odbora.
Loptica prebacena na fakultete
Ocito je da se zakoni nece primjenjivati za ovu generaciju brucoša. Njima je Vlada, kao i prošlogodišnjim brucošima, obecala besplatnu samo prvu godinu preddiplomskih studija. Kasnije je sve prepušteno na volju fakulteta koji autonomno odlucuju po kojim ce kriterijima, ovisno o ECTS bodovima, ocjenama, redovnom polaganju ispita i tko zna još cemu, naplacivati studentima troškove studiranja koji se, ovisno o studiju, krecu od 5.500 pa sve do 9.240 kuna godišnje.
I dok školarine u Hrvatskoj iznose izmedu 750 i 1.250 eura, prosjek u drugim europskim zemljama, prema podacima ESIB-a (krovne organizacije europskih studenata), je od 500 do 1.000 eura. Kad se tome pribroji cinjenica da nisu školarine, vec smještaj najveca stavka hrvatskim studentima, posebice u gradovima s nedovoljno domova ili bez i jednog, kao što je slucaj s Pulom, jasno je da je studiranje u Hrvatskoj postalo privilegij bogatih.
- Ako ste iz obitelji nižeg socioekonomskog statusa, puno je manja vjerojatnost da cete uopce studirati. Ako student ne placa školarinu i smješten je kod roditelja ili u domu, može trošiti manje od 15.000 kuna godišnje. Ako mora platiti školarinu i živi u podstanarstvu, ukupni troškovi mogu biti cak dvostruko veci - 30.000 kuna godišnje. Za izvanredne i studente na privatnim visokim ucilištima troškovi su cak trostruko veci, ukupni mogu iznositi 45.000 kuna i više. Buduci da se 82 posto studenata oslanja na obitelj kao glavni izvor prihoda, ovi troškovi, cak i najniži, mogu biti velika prepreka za studente iz obitelji nižeg imovinskog statusa, kazao je Thomas Farnell iz Instituta za razvoj obrazovanja, jedan od autora istraživanja Eurostudent koje se svakih nekoliko godina provodi u europskim državama, a prvi puta i u Hrvatskoj.
Placanje kao iznimka
Analizirajuci situaciju u devet zemalja, u Institutu za razvoj obrazovanja došli su do podataka da školarine nema uopce u Finskoj i Švedskoj, a dok se studiranje gotovo nikome ne naplacuju ni u susjednoj Sloveniji pa cak ni u Austriji i Ceškoj. No, neke zemlje, poput dviju posljednjih, uvode odredene penale za one studente koji prekardaše u duljini studiranja. Tako ce austrijski student godišnje platiti 760 eura, a jednak iznos placaju izvanredni studenti kao i strani studenti koji su na austrijske fakultete došli iz država izvan Europske unije.
Slovenski studenti placaju samo ako studiraju na izvanrednim studijima i na poslijediplomskim programima. Takoder, strani studenti koji dolaze u Sloveniju izvan država EU-a ili cije države nemaju sporazum sa Slovenijom placaju studij. U Finskoj i Švedskoj situacija je najpovoljnija. U posljednje se vrijeme raspravlja o uvodenju školarina za strane studente izvan EU-a, ali se zasad nikome ne naplacuje.
Nedavni studentski nemiri u Velikoj Britaniji nisu bili bez razloga. Država s najvecim školarinama u Europi, do 3.736 eura godišnje koje naplacuju svima izuzev nekim socijalnim kategorijama, u ovoj ce akademskoj godini narasti na cak 9.000 funti godišnje, odnosno 10.350 eura. Strani studenti koji dolaze izvan EU-a placaju školarine do 21.000 eura.
U Irskoj nema školarina za preddiplomski studij, no diplomski studenti masno placaju od 4.900 do 5.200 eura. Takoder, studenti koji produže trajanje studija moraju platiti oko 4.000 do 6.000 eura godišnje. Najvece školarine placaju strani studenti, a krecu se od 12.800 do 29.000 eura.
U susjednoj Madarskoj postoje, kao i u Hrvatskoj, dvije kategorije studenata. Oni koje subvencionira država uopce ne placaju školarine, dok studenti koji studiraju za vlastite potrebe, a cine oko 40 posto studentske populacije, placaju izmedu 200 i 2.000 eura godišnje. Naplacuje se i studiranje preko redovnog roka, te studij uz rad.
Kaos izaziva i Vlada
U Njemackoj studentski standard ovisi o tome gdje student živi. Za preddiplomske studije u pet saveznih pokrajina nema školarina, u cetiri se naplacuju samo u slucaju prekoracenja redovnog roka studija, a u šest se naplacuju cijeloj populaciji – iznos do 650 eura po semestru, dakle 1.300 eura godišnje. Diplomski studiji se naplacuju, varijabilno.
U Hrvatskoj, pak, kaoticno stanje u vezi sa školarinama ne stvaraju samo fakulteti, vec i Vlada. Da bi smirila tenzije zbog sve cešcih pobuna studenata, prvo je donijela odluku da su školarine oslobodeni svi studenti diplomskih studija, a zatim vec dvije godine donosi odluku da ni brucoši preddiplomskih ne moraju placati studij.
Medutim, kada student krene na drugu i trecu godinu preddiplomskih studija, više mu se ne jamci da ce biti osloboden školarina. Mnogi se strucnjaci slažu da je odluka Vlade pravno upitna buduci da studenti pocinju studij po odredenom kriteriju, da bi ga, godinu dana kasnije, nastavili po drugom. Takoder, time se jedna generacija studenata diskriminirana u odnosu na drugu jer umjesto pravih kriterija utvrdenih zakonom postaje bitno jedino kad je tko krenuo na fakultet i je li imao srece da ga baš te godine zakaci odluka Vlade. (Maša JERIN)
U obitelji živi 43 posto studenata, u domu 11 posto, a ostali u podstanarstvu
U Hrvatskoj 43 posto studenata živi s roditeljima, oko 11 posto ih je smješteno u studentskim domovima, a ostali žive u podstanarstvu. Hrvatska se po broju studenata koji žive u obiteljskom domu svrstala uz bok Turskoj (43 posto), a primat drže Malta (76 posto), Italija (73 posto) i Španjolska (51 posto). Na drugom kraju ljestvice su Danska, gdje samo cetiri posto studenata živi s roditeljima, Finska, šest posto, Norveška, sedam posto, i Švedska, 12 posto. Po broju studenata u domovima Hrvatska je svrstana medu zemlje kao što su Norveška, Francuska i Irska.