Ministar znanosti, obrazovanja i sporta Radovan Fuchs istaknuo je da se svim studentima nastoji omoguciti besplatan upis na prvu godinu studija te im osigurati neplacanje upisnina sve dok ispunjavaju svoje obveze. Negirao je da se u prijedlozima novih zakona iz podrucja znanosti i visokog obrazovanja, koji su podigli prilicnu buru u akademskoj zajednici, namjeravaju studentima pod krinkom upisnina ponovno nametnuti školarine koje su nedavno ukinute za ovogodišnju generaciju brucoša.
- Prijedlogom novog zakona sasvim se ukidaju školarine te se svi studenti na javna visoka ucilišta upisuju besplatno i nastavljaju studirati bez placanja, dakle bez naplate upisnina sve dok redovito ispunjavaju svoje obaveze. Pritom treba naglasiti da ce se trošak upisnine redovitim studentima podmiriti iz državnog proracuna, istaknuo je ministar.
Napominje da je za one studente koji svoje obaveze ne ispunjavaju redovito osmišljen model upisnina koji ih maksimalno štiti od proizvoljnog utvrdivanja iznosa školarina, kakvo je danas prisutno na pojedinim fakultetima.
- Za razliku od školarina, upisnina bi bila strogo zakonski ogranicena na maksimalni iznos od 60 posto prosjecne mjesecne place u Hrvatskoj, oko 3.500 kuna za prijediplomski studij, odnosno jedne prosjecne mjesecne place za poslijediplomski studij. Školarine smo u cijelosti ukinuli upravo da bi se sprijecilo potpuno nekontrolirano i neopravdano divljanje cijena školarina, koje se na hrvatskim visokim ucilištima sada krecu od 3.500 do 52.000 kuna, dodatno objašnjavaju u Ministarstvu.
Dakle, novim se zakonom predvida da visoka ucilišta na racun upisanih studenata jedino mogu tražiti placanje upisnine kao jedinstvene godišnje naknade za pokrivanje administrativnih troškova studija. Medutim, kako tvrde u Ministarstvu, svim redovnim studentima koji uspješno izvršavaju obaveze u punoj nastavnoj satnici upisnina bi se umjesto iz džepova studenata, odnosno njihovih roditelja, naplacivala iz državnog proracuna.
- Najviša upisnina bi tako iznosila 3.500 kuna, cime bi maksimalni troškovi visokog obrazovanja u Hrvatskoj za sve studente, ne samo za one kojima država pokriva troškove studija, postali znatno manji od prosjecnih troškova školarine i upisnine u vecini država Europske unije, zakljucuju.
Ostaje nejasno po kojim ce se kriterijima brucoše oslobadati upisnine, buduci da oni tek moraju dokazati hoce li svoje obaveze studenta uspješno ispunjavati.
Nagrada za bogate i lijene te kazna za socijalno ugrožene
- Nacrti zakona ni na jednom mjestu ne spominju besplatan upis, a
pogotovo ne besplatan upis za sve. Umjesto toga predvidaju višekratne
uplate upisnina, i to za sve koji se upišu. Time dolazimo do
deprimirajuceg zakljucka da su upisnine ni manje ni više nego cinican
naziv za školarine koje ce placati svi studenti. Osim toga, nacrti
zakona kao jedan od izvora financiranja javnih sveucilišta navode i
školarine. Je li to lapsus ili prostor za novo divljanje školarina?,
komentirala je izjavu ministra dr. sc. Marijana Hameršak iz zagrebackog
Instituta za etnologiju i folkloristiku, jedna od clanica Inicijative
Akademska solidarnost koja se protivi predloženim zakonima o visokom
školstvu, sveucilištu i znanosti.
Istice da nitko od clanova akademske zajednice, osim onih koji su
ukljuceni u rad povjerenstava, nije vidio zapisnike, zakljucke ili
izmjene zakona o kojima Ministarstvo obavještava u svojem priopcenju.
Utoliko jedino što je u ovom trenutku dostupno javnosti su nacrti koji
su bitno drugaciji od sustava koji Ministarstvo opisuje.
- Što se pak tog sustava tice, treba istaknuti da on predvida da ce
oni koji ne ispunjavaju redovito svoje obaveze moci doslovce otkupiti
svoj neuspjeh. Radi se o izrazito nesocijalnoj mjeri jer oni studenti
koji moraju raditi da bi se školovali i oni koji su iz višeclanih
obitelji najteže ispunjavaju svoje obaveze. Dakle, predvidaju nagradu
za bogate i lijene te kaznu za socijalno ugrožene studente, napominje
Hameršak.