Studenti Filozofskog fakulteta u Zagrebu u srijedu su prosvjedovali ispred fakulteta tražeci besplatno obrazovanje. Istaknuli su da su njihovi roditelji kroz poreze izdvojili novac za školovanje te da "ne namjeravaju biti pasivni promatraci Fuchsova modela besplatnog studiranja".
Studenti navode da je Ministarstvo znanosti uplatilo samo deset posto ukupnog troška za lanjske brucoše, a uoci prosvjeda sindikat Akademska solidarnost objavio je izjavu u kojoj tvrdi da resorno ministarstvo nije uplatiti predvideni iznos participacija za akademsku godinu 2010/2011. zbog cega je na fakultetima aktivirana odluka prema kojoj studenti preuzimaju podmirenje daljnjih financijskih obaveza.
Medutim, rektor Aleksa Bjeliš ponovio je da je novac ministarstvo uplatilo prije dva mjeseca i, koliko on zna, ni jedan fakultet nije aktivirao odluku po kojoj bi studenti platili participaciju. Dodao je da se uvjeti za studente ne mijenjaju.
Priopcenjem se oglasilo i Ministarstvo znanosti ustvrdivši da su ugovorne obveze za prošlu akademsku godinu ispunjene, a tvrdnju o uplati samo 10 posto troška nazvalo je apsolutnom neistinom. Ministarstvo navodi i da ce trecu godinu za redom provoditi istu proceduru placanja školarina koje je uvela Vlada.
Dekan Filozofskog fakulteta Damir Boras izjavio je da se studenti mogu upisati, a tijekom druge ili trece godine studija vidjet ce se kako ce se ti troškovi namiriti.
Prva godina preddiplomskog studija ne placa participaciju. Participaciju placaju studenti za osobne potrebe kojih je na Filozofskom fakultetu izmedu 40 i 50 posto, i to u iznosu od 6.000 kuna godišnje, a na diplomskom studiju svi placaju 4.000 kuna godišnje.
Boras je u dilemi treba li teret participacije podijeliti svim studentima jednako ili ostaviti na teret onima koji su studij upisali iz osobnih potreba, a o tome ce raspraviti i odluciti Fakultetsko vijece. (T. PONOŠ/Novi list)
Filozofski protiv triju zakona
Fakultetsko vijece Filozofskog fakulteta u srijedu je uputilo Vladi pismo s molbom da se prijedlozi zakona o sveucilištu, visokom obrazovanju i o znanstvenoj djelatnosti formalno povuku iz saborske procedure.
"Najveci i najugledniji dio akademske, sveucilišne i znanstvene zajednice ocijenio je te prijedloge zakona kao loše i štetne", navodi se u pismu koje je potpisao dekan Damir Boras. Vijece smatra da bi takvi zakoni bitno naštetili Hrvatskoj. (Hina)
Pulskim studentima školarina ako nemaju 42 ECTS bodova
Za razliku od studenata druge godine preddiplomskih studija s Filozofskog fakulteta u Zagrebu koji su u srijedu prosvjedovali jer još uvijek ne znaju hoce li i koliko morati placati školarine, na Sveucilištu Jurja Dobrile u Puli - dileme nema.
- Pravo na upis bez placanja školarine studenti ce ostvariti ako su sakupili minimalno 42 ECTS boda od maksimalnih 60, istaknuo je pulski rektor Robert Matijašic.
Drugim rijecima, ako nemaju dovoljan broj bodova, naplacivat ce se dosadašnji iznos školarine, i to 5.500 kuna za društveno-humanisticke znanosti, 7.370 kuna za biotehnicke i 9.240 kuna za umjetnicka podrucja. Time se pulsko sveucilište najviše približilo zahtjevu studenata za besplatnim obrazovanjem.
Vecina se ostalih visokih ucilišta priklonila takozvanom zagrebackom modelu po kojem studenti, nakon što završe prvu besplatnu godinu, kasnije bivaju oslobodeni placanja školarine samo ako ostvare svih 60 ECTS bodova.
Po tom tzv. linearnom modelu koje je uvelo 26 od 33 zagrebacka fakulteta, ali ne i Filozofski, u pravilu trecina studenata placa maksimalni iznos, trecina je oslobodena troškova, a ostali placaju ovisno o skupljenim ECTS bodovima po principu da s 59 bodova participiraju najmanjim iznosom.
No, time se dogada da student koji ima odlican uspjeh, ali nema dovoljno bodova placa studij, dok je školarina osloboden onaj student koji je nanizao same dvojke, ali je pritom ispunio sve studentske obaveze, doduše tek s - dovoljnim. (M. JERIN)