Pravna klinika Pravnog fakulteta u Zagrebu već drugu godinu građanima pruža besplatnu pravnu pomoć. Studenti i njihovi profesori zaprimaju i obrađuju pojedine slučajeve te donose pismeno pravno mišljenje, uz preporuke kome se obratiti i kako najbolje riješiti pojedini problem.
S obzirom na različite vrste ugroženih građanskih prava, u Pravnoj klinici djeluju Grupa za pomoć azilantima i strancima, Grupa za suzbijanje diskriminacije i prava manjina, za prava djece i obiteljsko uzdržavanje, za zaštitu i pomoć žrtvama kaznenih djela, za zaštitu prava radnika, za zaštitu prava pacijenata, a kao najnovija ustrojena je Ovršna grupa koja sada s novim zakonom o ovrhama ima puno posla.
- Primimo svu dokumentaciju i izrađujemo pisano pravno mišljenje. Taj rad je individualan, provjerava se na sastanku grupe, pa prolazi kontrolu akademskih mentora, profesora i asistenata Pravnog fakulteta, koji su specijalizirani za pojedine grane prava. Zadnjih mjeseci bilježimo nagli porast interesa - stiglo nam je 500 predmeta!
Osim rada u Zagrebu, gdje nam je baza, mjesečno posjećujemo i gradove po cijeloj Hrvatskoj. To su naši projekti vanjskih klinika, kažu studentice Ana Roce, Dora Stulić i Ivana Cvitanić koje su nedavno u Puli na jednoj takvoj vanjskoj klinici građanima željele predstaviti njihova prava na zdravstvenu skrb. Željele, velim, jer zainteresiranih je bilo tek dvoje; svima ostalima evo najvažnijih dijelova njihove prezentacije o pravima pacijenata, liječnika i drugog zdravstvenog osoblja.
Prošle godine Pravna klinika Pravnog fakulteta za svoj je rad i plemenitu misiju dobila Rektorovu nagradu, a na pitanje koliko se slučajeva riješilo nakon njihove pravne pomoći, kažu da te podatke nemaju, jer stranke nisu dužne javljati kako je završio njihov slučaj.
Prava pacijenata regulirana su Zakonom o zdravstvenoj zaštiti i Zakonom o zaštiti prava pacijenata. Zakon o zdravstvenoj zaštiti jamči pravo svake osobe na zdravstvenu zaštitu, pri čemu smo obvezni i sami brinuti o svom zdravlju.
Kome se obratiti zbog pritužbe?
Ukoliko pacijent nije zadovoljan razinom pružene zdravstvene zaštite - prvenstveno, ako nije dobio pravodobnu, ispravnu, potpunu i razumljivu informaciju o svom zdravstvenom stanju; ako je na neki način bio diskriminiran, po osnovi dobi, spola, rase, nacionalne i vjerske pripadnosti; ako nije mogao ostvariti svoje pravo na odluku o sudjelovanju u određenom liječničkom postupku ili ako je protiv svoje volje bio uvršten u kliničko ispitivanje; ako na bilo koji drugi način osjeća da je povrijeđeno njegovo pravo ili ljudsko dostojanstvo - osnovno pravo zaštite je pritužba koju pacijent podnosi ravnatelju zdravstvene ustanove, koji je dužan odgovoriti u roku od osam dana.
Na drugom stupnju pacijent se treba obratiti županijskom povjerenstvu za zaštitu prava pacijenata, treći stupanj je pritužba Povjerenstvu za promicanje i zaštitu pacijenata Ministarstva zdravlja i četvrti korak je obraćanje pučkom pravobranitelju. Dok traje takav postupak pacijent se može obratiti i strukovnim udruženjima zdravstvenih radnika, recimo Hrvatskoj liječničkoj komori.
Informiranje pacijenta
Zakon o zaštiti prava pacijenata inzistira na tome da se bolesnika ne može liječiti bez njegova pristanka, a valjani pristanak može dati samo pacijent koji je u potpunosti upoznat sa svojom dijagnozom i načinom liječenja, svim prednostima i rizicima obavljanja ili neobavljanja određenog pregleda i zahvata, mogućim zamjenama za preporučene postupke te preporučenom načinu života nakon podvrgavanja određenom liječničkom postupku.
S druge strane, pacijent ima pravo pisanom i potpisanom izjavom odbiti primitak obavijesti o prirodi svoga zdravstvenog stanja, osim u slučajevima kada bi to značilo ugrožavanje prava drugih osoba, u slučaju nekih zaraznih bolesti i slično.
Ukoliko osoba ne želi imati informacije o svom zdravstvenom stanju, može odrediti osobu koja će umjesto nje o tome biti obaviještena, i u hitnim slučajevima kad njegov pristanak nije preduvjet obavljanja nekih zahvata ta osoba može biti informirana. (Piše D. PALIBRK)
CIJELI TEKST U TISKANOM IZDANJU