Nezaposleni, ucenici i studenti stariji od 18 godina, oboljeli od malignih bolesti i dobrovoljni davatelji krvi, ali i umirovljenici i radnici s niskim primanjima kojima je država dosad placala policu dopunskog osiguranja, mogli bi se naci na udaru Vladinih mjera gospodarskog oporavka.
Sužavanje obuhvata korisnika dopunskog zdravstvenog osiguranja za koje dopunsko osiguranje placa država jedna je od kljucnih novosti u sustavu zdravstva kojom bi se u državnom proracunu moglo dodatno uštedjeti.
Za cak polovinu dopunski osiguranih, ili 1,25 milijuna od ukupno 2,5 milijuna dopunski osiguranih, policu dopunskog osiguranja placa država, a lani je za tu namjenu država isplatila 550 milijuna kuna.
Osim navedenim kategorijama, država placa dopunsko osiguranje i hrvatskim ratnim vojnim invalidima, clanovima njihovih obitelji, obiteljima poginulih branitelja te osobama s invaliditetom s više od 80 posto tjelesnog oštecenja, medutim, to su kategorije u cija je prava teže dirati.
Tako bi se mjere štednje daleko izglednije mogle prelomiti preko leda studenata, ili pak umirovljenika, koji placenu policu dobivaju na temelju primanja nižih od 58,31 posto proracunske osnovice, ili zaposlenih ciji prihod po clanu obitelji ne prelazi 45,9 posto proracunske osnovice, što je za prošlu godinu iznosilo 1.539 kuna.
Hoce li se i za koliko taj cenzus mijenjati, u Ministarstvu zdravstva zasad drže u tajnosti. "Kao što je potpredsjednik Vlade najavljivao, Ministarstvo radi na daljnjoj reformi zdravstva, koja ce biti predstavljena u sklopu novih Vladinih mjera", porucila nam je šturo glasnogovornica Ministarstva zdravstva Zora Lažeta.