Nezadovoljstvo prijedlozima triju zakona o visokom školstvu, znanosti i sveucilištu, kao i nacinom na koji se provode daljnje dorade i izmjene ovih zakona prvi su puta zajednicki iskazali studenti i profesori Sveucilišta Jurja Dobrile u Puli. U cetvrtak navecer sazvan je plenum na kojem su pulski studenti jednoglasno podržali 37 profesora s Odjela za humanistickih znanosti koji su prethodno stali uz Inicijativu akademske solidarnosti protiv prijedloga ovih zakona tražeci da se oni u potpunosti odbace.
Da bi izborili pravo za javno financirano i svima dostupno kvalitetno obrazovanje, studenti su izjavili da su spremni cak i na novu blokadu sveucilišta. Njima uz bok mogli bi ovoga puta stati i nezadovoljni profesori koji su, u sklopu sve brojnije Inicijative, spremni i na štrajk ukoliko se donesu zakoni koji poticu daljnju komercijalizaciju znanosti i visokog školstva te gubitak autonomije sveucilišta.
- Smatramo da su prijedlozi novih zakona u potpunosti neprihvatljivi akademskoj zajednici te da donose daljnju komercijalizaciju visokoga školstva. Ujedinjenost profesora i studenata je ohrabrujuca te je pokazatelj više da trenutacno stanje u hrvatskoj znanosti i visokom školstvu nije zadovoljavajuce i da su nužne korijenite promjene, ali sasvim suprotne od onih koje su predložene novim zakonima, istaknuli su studenti i profesori okupljeni na plenumu.
Uputili su poziv rektoru Robertu Matijašicu i prorektorici za nastavu ?eni Dekleva-Radakovic da na javnoj tribini sve studente i djelatnike pulskog sveucilišta upoznaju s trenutnim izmjenama spornih zakona koje javnost, pa cak i akademska zajednica, nije vidjela. O zakonima se, naime, raspravlja iza zatvorenih vrata unutar prosudbenih povjerenstava cije je clanove imenovao sam ministar Radovan Fuchs, a kao predstavnike pulskog sveucilišta odabrao je rektora i prorektoricu za nastavu.
- Nadamo se da se rektor i prorektorica dok nas zastupaju u povjerenstvu drže zakljucka Senata pulskog sveucilišta iz 2009. u kojem je u skladu sa zahtjevima studenata odbacena mogucnost naplacivanja ECTS bodova i u kojem se traži u potpunosti javno financiranje visokog školstva za sve studente u punom trajanju njihova studija, kazali su profesori i studenti.
Pitanje placanja studija, koje se prema prijedlozima novih zakona uvodi kao upisnina, upravo je ono što najviše zabrinjava sadašnje i buduce studente. Smatraju da ministar vrši medijsku kampanju iznoseci lažne tvrdnje o besplatnom studiranju za sve studente koji redovito izvršavaju svoje obaveze, iako to nigdje u predloženim zakonima ne piše.
- Dosadašnja upisnina koju placaju svi studenti iznosi oko 250 kuna, a po novome se penje na 3.500 kuna. Govore da ukidaju školarine, ali ispada da cemo sada svi placati skupe upisnine, dok su prije školarine placali samo neki, komentirala je jedna studentica na plenumu.
Na upit hoce li se odazvati javnoj tribini i otkriti ono što se dogada na povjerenstvima koja analiziraju nove zakone, Matijašic je kazao da poziv profesora i studenata još nije dobio pa da ga ne može komentirati.
Inicijativi protiv spornih zakona koju je pokrenulo 55 nastavnika s Filozofskog fakulteta u Zagrebu dosad su se prikljucili djelatnici Instituta za etnologiju i folkloristiku, Upravni odbor Hrvatskog filozofskog društva, nastavnici i suradnici sa Sveucilišta u Zadru, plenum Filozofskog fakulteta u Zagrebu, kao i profesori zagrebackog Pravnog fakulteta. Medu djelatnicima Odjela za humanisticke znanosti s pulskog sveucilišta potpis podrške Inicijativi dala je i profesorica Klara Buršic-Matijašic.
I dok ona s ostalim potpisnicima traži odbacivanje spornih zakona pod prijetnjom štrajka, njen suprug Matijašic s ostalim je rektorima izabran kao clan povjerenstva za izradu spornih zakona.