Državna upravna i pravosudna tijela svojim su postupanjem ili cešce nepostupanjem, umjesto da štite gradane i opce dobro, pogodovala privatnom interesu, ali i bezakonju i pljacki, piše u svom godišnjem izvješcu za 2010. godinu pucki pravobranitelj Jurica Malcic. Njegove su završne ocjene i preporuke oštrije nego ikad. Tako piše da u posljednje vrijeme otvorene afere, istrage i sudski postupci "svjedoce o tome da grijeh struktura nije samo stvar privatizacijske prošlosti i da su strukture grijeha zadržale svoja uporišta i u dijelu politike na državnoj i lokalnoj razini i u nekim upravnim i pravosudnim tijelima".
Malcic je prozvao i najviše državne krugove zbog pogrešnih, štetnih i nadasve demotivirajucih izjava da su stupanj ostvarivanja i zaštita ljudskih prava u Hrvatskoj pri samom vrhu u Europi pa i svijetu. "Takve ocjene znak su i odraz zabrinjavajuceg izostanka osjecaja za realnost", piše Malcic, za kojega su socijalna prava najugroženijih ugrožena ne samo zbog krize nego "i zbog lošeg funkcioniranja upravnih i pravosudnih tijela".
Pozornost u izvješcu pridana je i dugotrajnoj gospodarskoj krizi koja je proširila krug ugroženih, a mnogima prijete ovrhe. To dovodi do praga socijalne izdržljivosti i nezadovoljstva te pojacava osjecaj bespomocnosti i nepravde. "Smatraju da je država, prvo kroz nepravednu pa i nezakonitu privatizaciju, a i kasnije kroz korupcijsku spregu politike i tako stecenog kapitala, omogucila nepravednu preraspodjelu nacionalnog bogatstva u korist malog broja odabranih i uskratila svima jednake šanse i mogucnosti", piše pucki pravobranitelj.
Za Malcica je neažurnost sudova najveci problem za gradane, ali samo jedan vid ukupno lošeg stanja u pravosudu. Uzrok za takvo stanje je "nedvojbeno i u opce poznatoj cinjenici da se politicka vlast nikada nije odrekla prekomjernog i diobi vlasti neprimjerenog utjecaja na pravosude", što se ocitovalo kadroviranjem, imenovanjem i napredovanjem sudaca, predsjednika sudova, ali i clanova DSV-a. Pucki pravobranitelj ponovo je upozorio i na predugo trajanje upravnih sporova, a "s obzirom na to da je u tijeku provedba reforme upravnog sudovanja valja upozoriti da bi se, bez znacajnijeg povecanja broja sudaca, stanje moglo i pogoršati". (Tihomir PONOŠ/Novi list)
Neažurnost u odgovorima
Lani je pucki pravobranitelj zaprimio 1.823 pritužbe, što je deset posto više nego 2009. godine. Zabilježena je i povecana neažurnost u odgovorima puckom pravobranitelju, pa je tako u 275 slucajeva morao slati od jedne od pet požurnica, a u 62 slucaja uopce mu nije odgovoreno. "Ako pucki pravobranitelj kao punomocnik Hrvatskog sabora ne može doci do traženih podataka, jasno je da gradani još teže komuniciraju s nadležnim tijelima u pokušajima da riješe svoj problem". (D. K.)