U drugoj je polovici prošle godine, u odnosu na drugo polugodište 2011., poskupljenje električne energije u Hrvatskoj od 21 posto, bilo najveće poskupljenje struje u Europi, dok nas je s lanjskim poskupljenjem plina od 27 posto premašila samo Turska, u kojoj je cijena ovog energenta porasla za gotovo 30 posto, kažu najnoviji podaci Eurostata. U istom je razdoblju u EU-27 električna energija u prosjeku poskupjela za 6,6 posto, plin za deset posto.
Unatoč tolikim poskupljenjima električne energije i plina, Hrvatska je i dalje među najjeftinijima u Europi, pa su se i velika poskupljenja lani u svibnju opravdavala usklađivanjem cijena s europskima.
Stotinu kWh električne energije u zemljama EU-a u prosjeku košta 19,7 eura, u Hrvatskoj 13,8. Manje od toga struja košta samo u Rumunjskoj, Albaniji i BiH (osam eura), dok je značajno skuplja u, primjerice, najskupljoj Danskoj, u kojoj sto kWh košta 30 eura. Iako energetski bogata država, u Danskoj su i
električna energija i plin najskuplji u Europi, jer na taj način Danci i za buduće generacije žele sačuvati resurse od pretjeranog rasipanja. Električna je energija puno skuplja i u Njemačkoj, 27 eura za stotinu kWh, kao i na Cipru, 29 eura.
Preračunato u tzv. PPS, jedinicu koja izražava kupovnu moć u nekoj državi, stotinu kWh električne energije stanovništvo EU-27 "košta" 20 PPS-a, koliko i stanovnike Hrvatske. Najniže cijene električne energije u odnosu na kupovnu moć bilježe Finska, Francuska i Luxemburg, najviše pak Cipar, Njemačka i Poljska.
Cijene prirodnog plina u EU su rasle do 21 posto (Latvija), u Hrvatskoj i Turskoj još i više. Samo je u Sloveniji prirodni plin pojeftinio, za osam posto, no i dalje je 55 posto skuplji negoli u Hrvatskoj. Stotinu kilovatsati plina u Hrvatskoj košta 4,7 eura, u Sloveniji 7,3, a u Danskoj gotovo 11. Osim u Hrvatskoj, plin je među jeftinijima, odnosno najjeftiniji, u Rumunjskoj (2,7 euro za sto kilovatsati) i u Turskoj (četiri eura). Uspoređujući ih s kupovnom moći, plin si najlakše mogu priuštiti Luksemburžani, Britanci i Rumunji, najteže Bugari, Grci, Portugalci. Hrvatska se, kaže ljestvica Eurostata, nalazi negdje na pola puta. (Bojana MRVOŠ PAVIĆ/NL)