Povodom Svjetskog dana audiovizualne baštine, u Zagrebu je održana dvodnevna Konferencija o hrvatskoj filmskoj baštini. Na konferenciji su obrađene i predstavljene teme vezane za zaštitu i očuvanje hrvatske filmske baštine, perspektive njenog razvoja u budućnosti, europske prakse, a bilo je riječi i o nasljednim i autorskim pravima, međuinstitucijskoj suradnji i izazovima očuvanja baštine.
Iz Javne ustanove Pula Film Festival izvješćuju da su u radu konferencije sudjelovale i ravnateljica te ustanove Gordana Restović i voditeljica Kina Valli Tanja Miličić. One su održale izlaganja o temama aktualnim i važnim za JU Pula Film Festival - o bogatoj baštini Pulskog filmskog festivala te o dostupnosti zaštićene baštine u kino-prikazivačkoj mreži.
Osebujna festivalska građa
Gordana Restović je u izlaganju pod nazivom "(Ne)željena baština Pulskog filmskog festivala" istaknula višestruka stajališta i izazove koje predstavljaju prikupljanje, očuvanje te napose digitaliziranje ove obimne građe.
- Izvori pribavljanja baštine zahtijevaju višeinstitucionalnu trajnu i međunarodnu suradnju, a objedinjavanje građe, kao konačni cilj suradnje, povlači i otvara pitanja dugotrajnosti procesa u financijskom i izvedbenom smislu, istaknula je ona. Kao primjer iz prakse predstavila je pokretanje inicijative za utemeljenjem osebujne zbirke festivalske građe čiji su potpisnici sporazuma iz 2016. godine Jugoslavenska kinoteka, Hrvatski državni arhiv – Hrvatska kinoteka, Filmski Centar Srbije i Povijesni i pomorski muzej Istre uz podršku Grada Pule. Gordana Restović je istaknula da je ova ambicija do danas zabilježila značajne rezultate; svi sudionici su pregledali svoje arhive i popisali građu koju posjeduju, te je popisano više od 5.000 predmeta. Naglasila je važnost i značajnost građe na interesno-nacionalnoj razini, a za koje je potrebna dugoročna strategija, u suradnji sa nadležnim i krovnim institucijama, ali prije svega čvrsto financijsko uporište za pokretanje navedenog opsežnog daljnjeg djelovanja.
Tanja Miličić istaknula je važnost audiovizualne baštine u kinoprikazivačkoj domeni.
Kašnjenje u poduzimanju mjera
Ona je naglasila da "iznimno mali broj digitaliziranih filmova, te spor tijek digitalizacije audiovizualne građe iz nacionalne povijesti, lišava stručnu javnost i publiku dragocjenog dijela hrvatske povijesti. Takvo zanemarivanje audiovizualnog djela uzrokuje potpuno neznanje krajnjih potencijalnih korisnika, te da je, iako je štetu moguće mjeriti u materijalnom smislu, potpuno nemjerljiva prema već sad izgubljenim potencijalima i umjetničkim mišljenjima na koje bi dostupnost takve građe zasigurno utjecala."
Iako je vrijednost filmske baštine te nužnost da se sačuva i učini dostupnom javnosti jasno prepoznata i artikulirana, a UNESCO je još 2008. godine 27. listopada proglasio Svjetskim danom audiovizualne baštine, ipak su se i u europskom i u svjetskom kontekstu već dogodila znatna kašnjenja u poduzimanju konkretnih mjera kako bi se ona zaštitila, istaknula je Miličić prema priopćenju iz JU Pula Film Festival. (Priredila B. Ć. J.)