Davor Apostolovski, pulski psiholog i psihoterapeut, o pogubnim učincima stresa i načinima na koji se nositi s njim nedavno je u Puli održao radionicu za poduzetnike, točnije poduzetnice.
- Koji su uzročnici stresa na poslu i kako se protiv toga boriti?
- Uzročnici stresa na poslu mogu se podijeliti u više kategorija. Jedna je osjećaj kontrole nad poslom koji obavljate, drugi su znanja, sposobnosti i vještine, tj. imate li osjećaj da taj posao znate obavljati. Sljedeći veliki stres je komunikacija na poslu, odnosno kako komunicirate s klijentima, sa suradnicima, s učenicima, ovisno o kojem poslu se radi. Sljedeći je osjećaj značaja posla kojim se ljudi bave: koliko osjećaju da je taj posao koji ljudi rade vrijedan. Sljedeće je potpora kolega i suradnika, surađuje li se ili je riječ o kompeticiji. Jako je važan osjećaj imamo li kontrolu nad poslom koji obavljamo i nad rezultatima našega rada. Potrebno je prvo shvatiti što je rad: to je djelovanje na nešto da bi se promijenila vrijednost nečega. Poučavanje je sustav u kojem pokušavate prenijeti određeno znanje nekim ljudima i na taj način povećavate njihovu vrijednost. Svi se poslovi na taj način mogu podijeliti. Ali ako pogledate tu podjelu, vidjet ćete da oni koji djeluju na predmet imaju veću kontrolu nad svojim poslom. Njihov rezultat rada ovisi o njima, a ako nešto ne znaju, mogu naučiti.
- Oni su manje pod stresom?
- Da. To je shvaćanje stresa kao mogućnosti kontrole. Za razliku od toga, kada pokušavate nekoga nešto poučiti, rezultat rada ne ovisi o vama, nego o tome koliki će napor osobe koje vi nešto podučavate uložiti da bi usvojili to što ih pokušavate podučiti.
- Ljudi se na radnom mjestu boje otkaza, maltretiranja nadređenih, pune su ordinacije onih na "bolovanju zbog rada".
- Stres uzrokovan poteškoćama na poslu smatra se drugim zdravstvenim problemom u Europi, poslije mišićno-koštanih oštećenja, odnosno povreda. Zaposlenicima koji polovicu svojeg radnog vijeka provode pod stresom srčani udar prijeti 25 posto, a moždani udar i 50 posto više nego njihovim kolegama koji bezbrižnije rade. Vrlo je važno da se počne djelovati protiv takvog stresa. U Japanu i Kini se zbog toga pojavila epidemija suicida, karoshi. To se sve više širi, sada se suicidi događaju u Australiji.
- Može li mala doza stresa ipak biti poticajna?
- Tu postoje različita tumačenja. Hans Selye, liječnik koji je smislio izraz stres, dugo je istraživao to stanje, o čemu je napisao i puno knjiga. On je smatrao da postoji i dobar i loš stres, da dobar stres na neki način energizira organizam, odnosno podiže mu razinu funkcioniranja. Nije dobro kada stres traje dugo, onda počinje oštećivati organizam. No, zastrašujuće je to što se sve više razvija stav među ljudima da je stres normalna pojava i da na njega ne mogu utjecati. Ovim predavanjem ustvari želim reći da stres nije ono što nam se događa, nego ono kako mi tumačimo to što nam se događa i ponašanje koje biramo da se nosimo s time. Često je puno strašnije kako mi tumačimo neki događaj od samog događaja. (M. VERMEZOVIĆ IVANOVIĆ)
CIJELI RAZGOVOR ČITAJTE U TISKANOM IZDANJU.