Skupština Jadranske euroregije, koju cini 26 regija iz sedam
jadranskih zemalja (Hrvatska, BiH, Crna Gora, Albanija, Grcka, Italija
i Slovenija), donijela je u cetvrtak deklaraciju kojom poziva Europski
parlament, Vijece ministara, Europsku komisiju te druge europske
institucije i svoje vlade da pokrenu donošenje Jadranske strategije po
uzoru na Balticku strategiju.
"Jadransko more je malo, ali ono je jedino na Sredozemlju
regionalno, oplakuje obale sedam zemalja. Po tome nam je u Europi
najslicnije Balticko more i snažni su razlozi da Europa donese
strategiju za Jadran", rekao je primorsko-goranski župan Zlatko
Komadina. Jadranska strategija definirala bi regionalnu
razvojnu politiku podrucja: integriran pristup zaštiti okoliša, jacanje
konkurentnosti zasnovanoj na znanju, visokim tehnologijama i
inovacijama putem sustavnog razvoja ljudskih resursa te jacanje
institucionalne, kulturne i prometne povezanosti.
"Putujuci 15 sati automobilom od Igumenitse na Krfu do Splita
možete shvatiti koji su to interesi koji nas povezuju. Moramo
pritiskati naše vlade da bi se pokrenuli projekti, i završili vec
pokrenuti, koji ce omoguciti brže i bolje veze izmedu nas", rekao je
Kostas Karvounis iz Grcke prefekture Krf. Još prije 20 godina od
Igumenitse se do Splita moglo doci brodom, ali danas su, unatoc razvoju
svih pa i prometnih veza u Europi, pojedini dijelovi Jadrana postali još udaljeniji. Povecala se i razlika u razvijenosti dviju jadranskih
obala, na što je upozorio Arben Shkoza iz Tirane, a Jadranska
strategija bi imala za cilj i smanjivanje tih razlika.
"Politike su nam bliske, kulture su nam bliske, ali velike su
razlike medu nama. Bez ulaganja u Albaniju, Crnu Goru, BiH i Hrvatsku
te razlike ce se još povecavati. Imamo politicke pretpostavke, još nam
trebaju i ekonomske da buducnost Jadrana bude puno radosnija od
prošlosti", rekao je istarski župan Ivan Jakovcic. On je na
skupštini jednoglasno po drugi put izabran za predsjednika euroregije, dok je potpredsjednik Angelo Michele Iorio iz Molisea.