Gradsko vijeće Rovinja prihvatilo je Strategiju razvoja grada za razdoblje 2015.-2020. godine, koju je u ime izrađivača, zagrebačke tvrtke Logička matrica, i predstavnika konzultantske grupe predstavila Renata Šeperić Petak, a kojom je dana precizna slika Istarske županije i grada Rovinja. Riječ je o strateškom dokumentu kojim se definira smjer ukupnog gospodarskog i društvenog razvoja Rovinja u narednih pet godina.
Povezanost javnog i gospodarskog sektora
Kako je obrazložila Šeperić Petak, Strategijom je utvrđeno pet strateških ciljeva, a to su razvoj i unapređenje stabilnosti i sigurnosti zajednice, zaštita okoliša, oblikovanje razvoja gospodarstva, razvoj turizma te jačanje administrativnih, projektnih i provedbenih kapaciteta gradske uprave, ustanova i poduzeća u vlasništvu Grada. Za svaki od navedenih ciljeva definirani su prioriteti, a trebali bi se financirati iz gradskog proračuna, županijskih i nacionalnih izvora kao i fondova EU-a.
- Brzina realizacije strateških projekata ovisit će o pripremljenosti potrebne dokumentacije i osiguranju izvora financiranja, istaknula je Renata Šeperić Petak, koja je u uvodu prezentacije naglasila da su odustali od nacionalne strategije urbanih sredina budući da Rovinj nije u istom košu s hrvatskim prosjekom. "Vi ste daleko od prosjeka i vaše potrebe nisu potrebe velikog dijela zemlje", rekla je, izrazivši uvjerenost da ova Strategija neće biti ukras u zatvorenim ladicama, poglavito kada su tu i EU-projekti. Naglasila je da ova Strategija nije kopija prijašnjih dokumenata, već predstavlja trenutnu sliku Rovinja.
- Šeperić Petak rekla je da razvoj grada Rovinja, kao urbanog područja obuhvaća velik niz projekata temeljenih na premisi održivosti - od obnove fasada, uređenja parkova i šetnica preko programa zapošljavanja i obrazovanja do borbe protiv kriminala; ukratko, svega onoga što lokalna zajednica prepoznaje kao svoje najvažnije prioritete.
Specifičnosti urbanog područja
U Strategiju razvoja utkane su i specifičnosti urbanog područja, kao što su poboljšanje urbane infrastrukture i urbane arhitekture, podrška razvoju socijalnih usluga i civilnog društva, podrška lokalnom razvoju, niskoenergetski razvoj (smanjivanje emisija ugljičnog dioksida), očuvanje i razvoj kulturne i tradicijske baštine, održivi promet te, naposljetku, umrežavanje, razvoj suradnje i poboljšanje upravljanja. (N. ORLOVIĆ RADIĆ)