U raspravi o prijedlogu strategije energetskog razvitka Hrvatske IDS-ov zastupnik Damir Kajin istaknuo je da njegova stranka to ne može podržati, prije svega zbog afera koje se dogadaju u HEP-u. "Zbog ovoga što se dešava u HEP-u za klub IDS-a strategija je neprihvatljiva, od naslova do svega ovoga što ovdje stoji. Najprije se Državno odvjetništvo treba jasno o svemu tome ocitovati", kazao je Kajin.
Njegovo izlaganje o HEP-u prekinuo je predsjednik Sabora Luka Bebic zatraživši od Kajina da se drži teme.
"Naziv ovoga materijala prijedloga glasi Prijedlog strategije energetskog razvoja Republike Hrvatske. Medutim, mislim da bi taj naziv trebalo promijeniti i da bi on trebao glasiti Strategija potkradanja hrvatske elektroprivrede i hrvatske države", rekao je Kajin i dodao: "HEP-ovi problemi poceli su odlukom Uprave na celu s predsjednikom Mravkom da lani tijekom ljeta odjednom kupi više od dvije trecine godišnjih uvoznih potreba za 2009. Kupljenih 350 megavata struje HEP je platio 255 milijuna eura, tocnije svaki megavat po 83,3 eura, što je gotovo najviša cijena u povijesti trgovanja energijom. Znaci, ta njihova strategija, taj njihov povijesni iskorak, rezultirao je u konacnici štetom od 1,4 milijarde kuna."
Zastupnik Kajin objasnio je i kuda je otišla energija: "Svaki megavat koji su kupili po 83,3 eura prodavali su TLM-u po 20,5 eura. Na tom su poslu izgubili još 400 milijuna eura, a da stvar bude dodatno nevjerojatna, ili sumnjiva, ugovor s TLM-om vrijedi još cetiri godine. I na kraju Državno odvjetništvo tuži Mravka za štetu od 600 tisuca kuna i to solidarno s još cetvero direktora zbog Buljubašica, umjesto da netko povede racuna o onome što se tamo stvarno dešavalo. Eto, to je to strateško vodstvo - ne znam da li Mravka, Buljubašica ili onoga koji je danas u bijegu."
"Ostatak je na hrvatsku štetu i, jasno, još uvijek završava u Mostaru. Uprava HEP-a, siguran sam, to je kroz svoju strategiju namjerno radila i zato je predsjednik Nadzornog odbora trebao postati predsjednik Uprave HEP-a, a sada predsjednik Uprave tog istog HEP-a, bivši predsjednik Nadzornog odbora, postaje i predsjednik Nadzornog odbora 3. maja. Ne bih volio biti u koži rijeckih radnika", rekao je Kajin, koji se osvrnuo i na energetsku situaciju u Istri i moguce probleme oko izgradnje TE Plomin 3 na uvozni kameni ugljen.
"Istra je htjela LNG u Plominu, a i danas želimo barem jedno postrojenje LNG-a. Recimo, u Plominu? To nam treba zbog razvoja, zbog toga što bi se tada gradio i željeznicki tunel kroz Ucku", smatra Kajin. "Najbitnije je da bi tada TE Plomin 3 bio na plin, a ovako ce se Županija istarska morati boriti protiv postrojenja na ugljen, o kojemu se u ovoj strategiji ne govori da ce biti u Plominu, ali se može pretpostaviti da je to intencija naših stratega. TE Plomin 2, treba to priznati, cak je smanjio emisiju štetnih sumpornih para, zaposlio je nešto ljudi, ali u ovom trenutku koncentracija od hiljadu megavata na jednome mjestu jednostavno nam nije trebala. Mislim da bi trebao žrtvu podnijeti još netko u Republici Hrvatskoj, ne samo taj mali skuceni prostor Labinštine", istaknuo je Kajin.
Iz zakljucaka u spomenutom Vladinom dokumentu o energetskog strategiji jasno je da ce Plomin i dalje biti tražena lokacija za još jednu termoelektranu.