Kao preduvjet za daljnji gospodarski razvoj Pule gradonačelnik Boris Miletić usvojio je prijedlog Strategije gospodarskog razvoja Grada Pule koji je poslao na usvajanje gradskim vijećnicima. U izradi prijedloga Strategije sudjelovale su mnogobrojne institucije, a nositelj izrade je pulsko Sveučilište Jurja Dobrile. Vizija grada u ovoj strategiji definirana je motom "Pula je moderan, europski grad konkurentnog i društveno odgovornog gospodarstva". Prema prijedlogu, Pula bi tako svoj gospodarski razvoj temeljila na znanju kroz razvoj Sveučilišta Jurja Dobrile te bi se privlačenjem novih investicija, koje će ponuditi nova radna mjesta, trebao osigurati održivi razvoj Pule.
U Strategiji su od projekata komunalne infrastrukture navedeni rotor u Šijani, rekonstrukcija prometnice od Šijane prema Stanciji Peličeti, odnosno Velom Vrhu, te proširenje obilaznice u cijelosti. Tu je i izgradnja obalnog kolektora, pročistača na Valkanama, putničkog terminala brodskog prijevoza u Uvali Guc, sanacija i rekonstrukcija lukobrana, izgradnja obale od Riječkog gata do Vallelunge, stvaranje ribarske luke s pratećom infrastrukturom, te parkirnih garaža u Dobrićevoj ulici i na Marsovom polju, a čak predviđa i gradnju parkirne kuće ispod igrališta Gimnazije, ali i automatizirane parkirne kuće privatnog investitora u središtu grada. Strategija uključuje izgradnju bazena, nove bolnice, Kaštijuna, sveučilišnog kampusa, staračkog doma te obnovu pročelja zgrada, ali i ekonomsku valorizaciju bivšeg vojnog dijela Zračne luke gdje bi se smjestio snažan poduzetnički subjekt, te valorizaciju Muzila, Hidrobaze i Saccorgiane, kao i izgradnju hostela za mlade u centru grada i Rojcu.
Navedeno je da je ukupna vrijednost svih projekata navedenih u Strategiji, za koje se mogla definirati vrijednost, između 8,2 i 9,8 milijardi kuna. Najveći dio tih sredstava namjerava se osigurati iz javnog sektora (ministarstva, jedinice lokalne samouprave, Lučka uprava, poslovni subjekti u vlasništvu države i jedinica lokalne samouprave), odnosno iz sredstava Europske unije. Optimistična varijanta podrazumijeva kompletnu realizaciju programa, realna realizaciju projekata vrijednih oko tri milijarde kuna, a pesimistična projekata vrijednih oko 1,1 milijardu kuna. Rast se ponajviše očekuje ulaskom Hrvatske u Europsku uniju i dotokom sredstava iz EU-a s kulminacijom 2016. godine. (Piše Goran ROJNIĆ)
VIŠE O OVOJ TEMI ČITAJTE U TISKANOM IZDANJU.