Ono što se cesto cuje medu hrvatskim menadžerima i raznoraznim
poslovnim savjetnicima kao potreba uskladivanja obrazovanja i tržišta
rada, upravo se dogada u Engleskoj pa je cini se odzvonilo
humanistickim zanimanjima i društvenim studijima. I to jer ne doprinose
financijskom procvatu zemlje. Naime, britanska ce sveucilišta platiti
danak recesiji buduci da im je Vlada odlucila srezati budžete i
preporucila da se više fokusiraju na diplome koje ce direktno donositi
benefite njihovoj ekonomiji, izvještava Reuters.
To znaci manje filozofije i povijesti umjetnosti, a više prakticnih
i statusnih zanimanja kao što su znanost, inženjering i pravo. Od
sveucilišta se takoder traži da svoje klasicne trogodišnje studije
skrate na dvije godine kako bi uštedjeli novce i brže stjecale diplome.
Ukoliko britanski scenarij postane pandemija, fakulteti ce iskljucivo
postati tvornice radne snage koji ce svoje studente modelirati
prvenstveno u supermašine za generiranje profita.
Naravno, takvi pozivi britanskog ministarstva gospodarstva
razljutili su akademske krugove, a sindikati u školstvu ih smatraju
«božicnom pljuskom» koja ce dovesti do gubitaka radnih mjesta i
dvotracni obrazovni sustav dobar samo za privilegirane studente. No,
britanska vlada tvrdi da ce promjene pomoci smanjenju javnog troška,
uciniti sveucilišta daleko fleksibilnijima i kreirati više diplomaca
sposobnih pomoci ekonomskom oporavku zemlje.
Tako ce budžet za visoko obrazovanje sljedece godine ostati bez 533
milijuna funti (854 milijuna dolara), odnosno iznosit ce 7,3 bilijuna
funti, a sveucilištima je receno da se drže odredenih limita pri
primanju novih studenata.
I britanski ministar za visoko školstvo složio se da i sveucilišta
moraju odigrati svoju ulogu u smanjenju pritiska na javno financiranje.
No, sveucilišta i britanski koledži, koji predstavljaju 120 tisuca
akademskih radnika, upozoravaju da ce takve promjene štetiti
fakultetima i dovesti do otkaza i golemog klasnog raslojavanja.
Britanski studenti, takoder zgroženi novim vladinim mjerama, rekli su
da je to i jedan od nacin da se jeftino dobije visokoobrazovana radna
snaga, te da je nedopustivo da se takvim planom prisiljava siromašne
studente na biranje studija koji ih ne zanimaju.
Kao kljucan izvor zarade britanskih sveucilišta, tijekom godina
koje dolaze, mogle bi biti prvenstveno školarine stranih studenata,
kažu u britanskoj Vladi. Pritom pomaže što je prema posljednjem
istraživanju Velika Britanija nakon SAD-a druga najpopularnija
destinacija za studiranje na svijetu, zbog konkurentnosti njihovih
studenata na tržištu rada i kvalitete obrazovnih programa. Više od 340
tisuca stranih studenata je trenutno na studijima britanskih
sveucilišta, dok još 200 tisuca studenata njihove ispite polaže u
svojoj domovini.