Stopa bolovanja u Hrvatskoj već je godinama u stalnom opadanju. Lani je iznosila 2,85 u odnosu na 3,11 godinu ranije, ili jednostavnije: hrvatski su radnici bolovali 1.342.490 dana manje nego 2012. godine. Radnici su nam sve zdraviji, ne pobolijevaju više ni od zabušavanja na poslu? Ili se sve više boje poslodavaca i otkaza? Ili ih je jednostavno samo sve manje? Jer, kad milijun i tristotinjak ušteđenih dana bolovanja podijelimo s jednakim brojem zaposlenih u ovoj zemlji, ispada da je svaki od tih sretnika jedan dan godišnje bio manje na bolovanju. Statistika je vražja stvar.
Po njoj, bolovanja se smanjuju iako je Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje prošle godine ukinuo komisije koje su bile strah i trepet svima na bolovanju dužem od 42 dana, i prebacio isključivu odgovornost na liječnike obiteljske medicine, kojima pak ovlaštenici HZZO-a svako toliko banu u kontrolu. Izloženi kaznama, ali i nagradama ako mjesečno ne prijeđu stopu bolovanja od 2,5 posto, ispada da su obiteljski liječnici najzaslužniji što je prema statistici HZZO-a lani na godišnjoj razini broj dnevno bolesnih opao za oko 4.500, stopa bolovanja za 0,24 posto, a prosječno trajanje bolovanja s 9,73 dana 2012. godine lani bilo dan kraće.
U HZZO-u kažu da je to rezultiralo uštedom 116 milijuna kuna prema otprilike milijardu kuna koliko javnozdravstveni budžet godišnje koštaju naknade za bolovanja.
Iako su bolovanja smanjena u svim područnim uredima u zemlji, u pozitivnoj slici prosječne Hrvatske Istrani se nisu baš proslavili - uz žitelje zagrebačke regije, prošle su godine najviše bolovali. Stopa bolovanja, prema podacima Područne službe HZZO-a u Pazinu, u Istarskoj je županiji iznosila 3,16 dok je hrvatski prosjek bio 2,85. S druge strane, najmanje su na bolovanjima bili radnici u Virovitici, Slavonskom Brodu i Šibeniku. (D. PALIBRK)
OPŠIRNIJE U DANAŠNJEM TISKANOM IZDANJU