"Kobni lanac ugljena – od Kolumbije do Italije i Hrvatske" naziv je tribine koja se u organizaciji Udruge Zelena Istra u četvrtak održala u Puli. Bila je to prilika da se pulska javnost upozna s katastrofalnim posljedicama eksploatacije ugljena u kolumbijskoj pokrajini La Guajira, gdje se nalazi najveći ugljenokop u Južnoj Americi El Cerrejon, iz kojeg su tijekom posljednjih 15-tak godina stigle na tisuće tona ugljena za termoelektrane u Plominu.
Predstavljena je i inicijativa te uspješna borba građana i okolišnih organizacija protiv termoelektrane u talijanskom gradu Vado Ligureu, a govorilo se i o problematici vode iz izvora Bubić jame, smještenog u okviru TE u Plominu. Gosti tribine bile su: Danilo Urrea, iz kolumbijske udruge CENSAT-Agua Viva/Friends of the Earth Colombia; Antonio Tricarico, iz talijanske udruge Re:Common i aktivist Mladen Bastijanić koji već godinama upozorava na opasnosti termoelektrane Plomin.
Ugljen glavni krivac oskudice vode
U svom iscrpnom izlaganju, kolumbijski aktivist Danilo Urrea naglasio je da je ugljenokop El Cerrejon, iz kojeg se ugljen eksploatira već 30-tak godina, glavni krivac oskudice vode, zbog čega tradicionalne afro-kolumbijske i indijanske zajednice više nisu u mogućnosti proizvesti hranu i živjeti na samoodrživ način kakao su navikle. Naglasio je da je u kolumbijskoj pokrajini La Guajira zbog posljedica neishranjenosti i nepristupačnosti vodi, u osam godina umrlo 4.700 djece, dodajući da tvrtke u čijem je vlasništvu ugljenokop imaju veliku podršku vlasti koja uporno zatvara oči pred ovom humanitarnom i ekološkom katastrofom koja već desetljećima pogađa ovu regiju.
- Najgore od svega je što generacije mladih ljudi više ni ne znaju za drugu perspektivu, jer se godinama plasiraju laži kako je cijelo to područje isušeno zbog snažnih klimatskih promjena. Ljudi već i sami počinju vjerovati kako je sasvim normalno izgubiti zemlju, vodu, biti bolestan, a osim što je na snazi otimačina zemlje, rudnik uništava i oskrvnjuje i najsvetija mjesta na kojima su sahranjeni naši preci.
Uz podršku vlasti, tvrtke koje drže ugljenokop krenule su i promjenu prirodnih tokova rijeka koje predstavljaju glavna izvorišta vode. U takvim uvjetima, zbog strašne oskudice vodom, zajednice ne mogu proizvesti hranu, a riječ je o ljudima koji su živjeli od poljoprivrede, ribarstva, uzgoja stoke i kojima je to sve to, na silu oduzeto, upozorio je Urrea.
Po njegovim riječima, samo ugljenokop El Cerrejon troši 17 milijuna litara vode dnevno za polijevanje prašine koja se diže od prolaska kamiona, dok prosječni stanovnik u toj regiji dnevno popije 0,7 litara vode. Također, naveo je kako su lokanim stanovnicima ugrožena prava na prehranu, ali i socijalna prava, zbog činjenice što država šutke podržava rad koorporacija koje su izravno odgovorne za deložaciju i stradavanje stanovnika.
- Na tom području na snazi je transnacionalna okupacija jer su teritoriji okupirani bez pitanja građana i uz potporu države, rekao je Urrea i apeliraoe na hrvatske vlasti da odustanu od ugljena u Plominu i tako daju svoj doprinos u borbi za opstanak lokalnih kolumbijskih zajednica.
Apel Hrvatskoj da ne srlja u Plomin
Bio bi to veliki korak naprijed kada bi Hrvatska odbila uvoziti ugljen iz Kolumbije, jer činjenica je da sve zemlje koje ga uvoze, snose odgovornost za ovo što se dešava, pa tako i Hrvatska, naglasio je Urrea, rekavši da je međunarodna solidarnost jedini način da se zaustavi ova agonija.
Predstavnik talijanske udruge Re:Common Antonio Tricarico govorio je o slučaju termoelektrane u vlasništvu tvrtke Tirreno Power u mjestu Vado Ligure na sjeverozapadu Italije. Naglasio je da je tužiteljstvo 2014. zatražilo, a sud u Savoni odobrio zatvaranje ove elektrane, te je pokrenuta istraga protiv direktora TE i javnih službenika zbog ekološke katastrofe i ubojstva 442 osobe u periodu 2000.-2007.
- Istraga, tijekom koje su u elektrani pronađene velike količine kolumbijskog ugljena, nedavno je završila te se očekuje skorašnji početak suđenja za 86 osoba, među kojima su i čelnici koorporacija, ali i predstavnici lokalnih vlasti i nadležnih institucija. Svi su oni pod teškim optužbama da su odgovorni za namjernu ekološku i zdravstvenu katastrofu, ali i višestruko ubojstvo 442 osoba koje su preminule zbog posljedica štetnosti termoelektrane.
Naš slučaj budi nadu i pokazuje da se upornošću i zajedništvom građana stvari mogu promijeniti, kazao je Tricario, poručivši i stanovnicima Labinštine da ne odustaju u svojoj borbi protiv ugljena.
U tribinu se putem Skypea uključio i Giovanni Durante, glasnogovornik Mreže Zaustavimo ugljen iz Savone, koji je naglasio da bitka još nije gotova, no da će se zbog svih dokaza koje je pribavilo odvjetništvo na optuženičkoj klupi naći i načelnik općine, predsjednik tamošnje regije, ali i svi pročelnici nadležnih institucija koji nisu ništa poduzimali.
Mladen Bastijanić je ukazao na problematiku vode iz izvora Bubić jame, smještenog u okviru TE u Plominu. "Ova gotovo najkvalitetnija voda s područja Labinštine umjesto da opskrbljuje stanovnike Labinštine, opskrbljuje termoelektranu. S druge strane, Labinština se opskrbljuje iz izvora u dolini Raše koji su pod mnogo većim pritiskom fekalnih otpadnih voda, kazao je Bastijanić.
Dušica Radojčić iz Zelene Istre na kraju je pozvala na međunarodnu solidarnost, apelirajući pritom na prekid uvoza ugljena iz Kolumbije. (Danijela BAŠIĆ-PALKOVIĆ)