"Deklaracije na proizvodima ni s naocalama za citanje procitati ne mogu, jednako tako niti moja supruga, pa u kupovinu obavezno nosimo i - povecalo! Kad smo bez povecala, ne vidimo što zapravo kupujemo", požalio nam se 65-godišnji citatelj iz Zagreba, osviješteni potrošac kojeg zanima što sve proizvod, a pogotovo ako je prehrambeni, sadrži.
Slova su na deklaracijama, kaže, premala, pogotovo za starije osobe, što zapravo može biti i opasno po zdravlje, buduci da mnogi prehrambeni proizvodi sadrže i štetne sastojke, najcešce alergene.
Prema online anketi društva Potrošac, kojoj se odazvalo 1.380 ispitanika, cak 21 posto hrvatskih potrošaca u kupovini koristi povecalo da bi procitalo deklaracije na proizvodima, a 32 posto ih, primjerice, smatra da su deklaracije necitljive i nejasne. S deklaracijama je potpuno zadovoljno, pokazala je anketa, tek šest posto potrošaca, najcešce mlade dobi.
Sitnim je slovima na deklaracijama, kako se cini, ipak odzvonilo. Za desetak dana, tocnije 16. lipnja, Europski parlament ce u Bruxellesu donijeti novu direktivu o deklaracijama na prehrambenim proizvodima, kojom ce se, prvi put, definirati minimalna velicina slova na deklaracijama prehrambenih proizvoda.
Nakon što EU-parlament donese ovu, novu direktivu, zakoni ce se morati mijenjati, što znaci i hrvatski Zakon o zaštiti potrošaca, u koji ce morati biti unesena odredba o jedinici mjere. Prema preporukama oftalmologa, vidljivo i citljivo znaci najmanje font deset, što znaci da bi «jedanaesticu», s naocalama, ali svakako bez povecala, trebao procitati svatko.
Dok se ta mjerna jedinca ne unese u zakon, medutim, potrošaci ce i dalje biti nemocni, baš kao i inspekcija, koja za kupce ne može uciniti ništa, jer prekršaj zapravo - ne postoji. I za zakonodavca je sve kako treba biti, dok god deklaracija postoji, i na njoj sve piše, makar gradani to ne mogli procitati.
Zbog presitnih slova na deklaracijama, potrošaci cesto ostaju uskraceni
za informaciju o dodacima poput "E-ova", medu kojima postoji citav niz
opasnih po zdravlje, posebno kad su djeca u pitanju. Neki proizvodi kod
djece mogu izazvati alergiju, nadutost i proljev pa cak i neki oblik
karcinoma.
Ako je netko alergican na aspirin, za njega je opasan E 102,
tartrazin, E 110 može izazvati tumor bubrega, a amarant, E 123,
primjerice, cest u aperitivnim vinima, može izazvati taloženje kalcija
u bubrezima. Za alergicare je posebno opasan E 100, kurkumin, žuta
biljna boja, a E 200 i E 203, sorbinska kiselina, mogu izazvati astmu
ili ekceme.