Svi znamo da je hrvatski bolnički sustav prevelik i preskup, da stalno gomila nove dugove, ali se nijedna Vlada do sada nije upustila u veće rezove, u zatvaranje, prenamjenu ili funkcionalna spajanja bolnica u doba prazne državne riznice. Aktualni ministar zdravlja Dario Nakić, ističući da su bolnice već u prva tri mjeseca ove godine skupile 160 milijuna kuna duga, najavio je reorganizaciju: uz dvije nacionalne bolnice u Zagrebu, za odrasle i za djecu, koje se tek planiraju graditi, u Hrvatskoj bi bilo osam regionalnih i dvije subregionalne bolnice, ukupno deset na 21 županiju.
Po jedna regionalna bolnica bila bi u Osijeku, Slavonskom Brodu, Varaždinu, Rijeci, Zadru i Splitu te dvije u Zagrebu, dok bi Pula i Dubrovnik imali subregionalnu bolnicu.
"Sub" kao hijerarhijski niža bolnica
Terminološki, prefiks "sub" podrazumijeva podčinjenost u hijerarhijskom nizu, sužavanje a ne širenje nadležnosti i djelatnosti. A upravo bi trebalo biti suprotno za Pulu i Dubrovnik, kao dvije rubne točke u Hrvatskoj, čijim bolnicama gravitiraju žitelji sa širokog područja, kojima su KBC-i daleko, a kojima se u sezoni pridruži i najveći broj turista u Hrvatskoj. Što bi status subregionalne bolnice značio u kontekstu financiranja, opsega bolničkih usluga dostupnih u Puli i povezivanja s KBC-om u Rijeci nismo uspjeli saznati u Ministarstvu zdravlja. Evo što kaže doc. dr. sc. Irena Hrstić, v.d. ravnateljice pulske Opće bolnice.
- I ja sam za taj prijedlog čula samo iz medija, ne znam što znači subregionalna bolnica. Prema važećoj kategorizaciji iz Nacionalnog plana, u prvu kategoriju spadaju KBC-i i kliničke bolnice, a pulska Opća bolnica je u drugoj kategoriji, kao i KB Sveti Duh u Zagrebu, te opće bolnice u Dubrovniku, ali i Varaždinu, Slavonskom Brodu i Zadru, gdje su najavljene regionalne bolnice. Što podrazumijeva subregionalna bolnica nije mi poznato.
Ne bih htjela dizati paniku, možemo samo spekulirati: podrazumijeva li to kliničku komunikaciju s KBC-om u Rijeci, što je i sada aktualno - ako nemamo interventnu kardiologiju a treba nam, pacijente upućujemo najbližoj kliničkoj bolnici, a to je Rijeka - ili će imati i druge implikacije u smislu opsega pružanja usluga i financiranja, kazuje dr. Hrstić.
Potvrđuje da bi teorijski to moglo značiti i ukidanje nekih djelatnosti u pulskoj bolnici. Kategorički je za kategorizaciju bolnica, ali uz individualan pristup, kao i u liječenju pacijenata.
- Najbolje je rješenje za pulsku bolnicu da se ne ukidaju postojeće djelatnosti jer pružamo velik opseg usluga. Zahtjevi za kardiologom, onkologom, dermatologom, fizijatrom, radiologom, oftalmologom… veliki su, ne možemo pružiti usluga koliko se traži, duge su liste čekanja na preglede i dijagnostiku, kaže dr. Hrstić, dodajući da ni prema broju stanovnika Istra ne zaslužuje niže rangiranu bolnicu.
Pula po kvaliteti negdje u sredini
Sve županije koje su dobile regionalne bolnice imaju manju pripadajuću populaciju nego Istarska županija, a tomu treba dodati i velik broj turista i radnika u sezoni, naglašava v.d. ravnateljice pulske bolnice.
U zadnje je vrijeme riječki KBC istican kao uzor i po stručnim, medicinskim, ali i po poslovnim rezultatima - jedina je bolnica koja ne bilježi gubitke. U pulskoj bolnici kažu da tijekom sanacijskog programa nisu stvarali nove dugove, da je ostao nepodmiren samo stari dug od 48 milijuna kuna koji nije ušao u sanacijsku masu. Prema lanjskoj analizi HZZO-a, koji u javnost pušta samo podatke o najboljima i najlošijima, u skupini bolnica prve kategorije najbolji je bio KBC Sestara milosrdnica, a najlošiji KB Dubrava. U drugoj kategoriji, u kojoj je i pulska Opća bolnica, prednjačile su KB Sveti Duh i Opća bolnica u Varaždinu, a na začelju je bila dubrovačka bolnica.
Za pulsku bolnicu navodi se samo da se, kao i bolnice u Zadru, Dubrovniku i Slavonskom Brodu, potrudila oko efikasnosti liječenja. Treću kategoriju predvodi požeška Opća bolnica, a na začelju su Gospić i Zabok, dok je u četvrtoj skupini istaknut napredak našičke te loš plasman ogulinske bolnice koja je na dnu ljestvice pretekla bolnicu u Kninu. (D. PALIBRK)