Veliki sirijski pjesnik Adonis, pravim imenom Ali Ahmad Said Isbir bio je gost nedjeljnog Doručka s autorom pred iznimno brojnom i pažljivom publikom.
Voditelj Doručka Aljoša Pužar predstavio ga je kao velikog arapskog pjesnika, prvaka arapskog modernizma i esejista. Adonis je kazao da u arapskoj kulturi doručak nikada ne staje, a govoreći o poeziji naglasio je da je poezija otkrivanje svijeta, da se mora stalno obnavljati, i najvažnije je mijenjanje svijeta. Govorio je i obnavljanju odnosa između čovjeka i riječi.
Pjesnik i vjera
Naglasio je da u arapskoj poeziji nema pjesnika vjernika, kao što je to slučaj u drugim kulturama, jer poezija počiva na pitanjima, a religija na odgovorima.
- Posebnost poezije je da se ne da ograničiti. Arapin se u pustinji rodio kao pjesnik, ali u biti je svaki čovjek pjesnik. Žena je jedna kozmička pjesma, a i muškarac u očima žene, pogledamo li muškarca ili ženu, vidimo poeziju. Svaki čovjek teži stvarati sredinu koja će pogodovat poeziji, kazao je. Govorio je i o intelektualcima, njihov poziciji, kako su se pretvorili u izdajnike, u službenike, te kako u svemu tome sudjeluju moć i vlast, odnosno novac i religija.
Oštre je riječi uputio Americi koja si daje pravo da se svugdje umiješa, da glumi, kako je rekao, svjetskog policajca.
- Najgori sistem je američki režim koji počiva na istrebljenju naroda, oni su prvi upotrijebili atomsku bombu, a u nekim zemljama ne vidi drevnu civilizaciju, bogatstvo, već naftu i plin, a ne čovjeka. Što tu može učiniti poezija?, upitao se Adonis koji ističe za sebe da dolazi iz prirodnog okruženja, da je živio s pticama, s cijelom prirodom, a poredak je ono što stvara raznovrsnost. On je dio te prirode.
Potvrdio je da poezija sadrži najraznije osobine, da u njoj ima tuge, radosti, sreće, da je sve to izmiješano, a za sebe veli da ne osjeća da dolazi iz prošlosti, nego iz neke budućnosti.
- Ni ideje ni religije nisu središte svijeta, čovjek je središte svijeta. Osjećam da moram napisati još nešto važno, identitet je ispred mene. Cijeli kulturni svijet bilježi svojevrsni pad, trebamo se upitati zašto svijet propada. Ja sam protiv bilo kakvog oblika nasilja, tu ima ljudi koji vladaju u ime demokracije, a nisu demokrati, u ime revolucije, a nisu revolucionari, veli.
Govorio je i obrazovanju, o sveučilištima, kako je nekada riječ Sorbona za njega zvučala zastrašujuće.
Vrijeme za ljubav
Nije izostalo niti tematiziranje o ljubavi. Kazao je "da vas sada pitam što je ljubav, biste li imali odgovor? To je kao i poezija, osobitost, ljubav - to su iskustva pojedinačnih ljudi, ljubav nije laka, traži vrijeme, potrebno je da se to ne svede samo ne seks, da seks bude samo jedna od komponenta te ljubavi, puki seks je propast ljubavi. Često je ljubav osiromašena, banalizirana, rekao je Adonis.
Govoreći o sukobima, kazao je da se nikada nisu odvijali sukobi tko će ponuditi bolju umjetnost ili književnost, nego samo o tome tko će zavladati.
Nakon ovoga programa, uslijedilo je "Istočno pitanje" u stihovima gdje su sudjelovali Bejan Matur, Najwan Darwish, Marta Andrić, Azra Abadžić Navaey i Tomica Bajsić, a suorganizator programa je bio Hrvatski P.E.N. centar - Kultura susreta.
Osim kazivanje poezije, tu je bilo govora i o pitanju identiteta, tako da je primjerice Bejan Matur pisala svojim rodnim, kurdskim jezikom, materinjim jezikom, što je bila velika stvar, pitanje identiteta i osjećaja. (V. BEGIĆ)