Uklanjanje birokratskih prepreka za ulaganja, smanjenje nezaposlenosti i hitno rješavanje problema nelikvidnosti, neisplate placa, neplacanja poreza i doprinosa, samo je dio "10 zapovijedi sindikata" što su ih pripremili za predstojece razgovore s Vladom o poboljšanju gospodarskog i socijalnog stanja u zemlji.
Ocekuje se da ce ti razgovori poceti uskoro, a kao što su ranije najavili, ako do 22. prosinca s Vladom ne postignu sporazum o izlasku iz teške gospodarske i socijalne krize, nakon Nove godine pokrenut ce prosvjede i štrajkove, poruceno je sa sindikalne konferencije za novinare.
"Bili smo pit bull terijeri dok nismo uspjeli kvalitetno riješiti problem referenduma, a bit cemo pit bull terijeri i dok ne riješimo posljedice tsunamija kojim su dosadašnje Vlade pogodile hrvatsko gospodarstvo", rekao je Ozren Matijaševic.
Sporazumom s Vladom sindikati su zadovoljni jer su gradanima osigurali pravo na neposrednu demokraciju, a referendum ce biti dostupan svima. Vilim Ribic, koordinator sindikalnih centrala, istice da, primjerice, olakšavanjem uvjeta za raspisivanje referenduma MMF i Svjetska banka više nece moci diktirati gospodarsku i socijalnu politiku u Hrvatskoj, "jer cemo mi za svaku takvu spornu odluku pokretati referendum".
Nakon potpisa na sporazum utanacen u utorak navecer Vlada i sindikalne centrale mogu odahnuti. Vlada jer je otklonila najavljene sindikalne prosvjede i generalni štrajk u prvim danima prosinca, cega se bojala. Sindikati jer ne trebaju navrat-nanos organizirati akcije za koje ni sami nisu sigurni da bi bile uspješne.
Politicko polje
Istovremeno, polugodišnja talacka referendumska kriza je okoncana i sada bi sindikati napokon trebali pristupiti svojim osnovnim poslovima. Iako su sporazumom potpisanim s Vladom zašli u politicko polje, ne može se reci da su sindikati nešto izgubili.
Odnosno, politicki je rijec o trulom kompromisu s obzirom na to da su gradani tražili mogucnost da izadu na referendum o izmjenama ZOR-a, što nisu dobili. No, istovremeno, sindikati su dobitnici sporazuma jer su za svoje clanstvo uspjeli izboriti pogodnosti na koje nisu racunali. Ako ni zbog cega drugog, onda zbog obecanja Vlade da ce u roku od godinu dana ustanoviti specijalizirane radne sudove.
Zašto sindikati potpisanim sporazumom nisu izgubili? Zakon o radu u dijelu koji se tice produžene primjene kolektivnih ugovora ne može se mijenjati godinu dana. Realno, referendumsku peticiju sindikalne centrale su pokrenule da bi spasile zaposlene u državnim i javnim službama. Produžena primjena kolektivnih ugovora unedogled, naime, samo je tamo bila prisutna.
U gospodarstvu - realnom sektoru - to nije bilo moguce. Sporazumom je taj element ZOR-a sveden u neke normalne okvire. Vlada se obvezala da ce prilikom izrade ZOR-a ugraditi odredbu da se produžena primjena pravnih pravila, ako nije ugovorena kolektivnim ugovorom, primjenjuje godinu dana od isteka kolektivnog ugovora. A to je sasvim razuman rok za dogovor o novom kolektivnom ugovoru.
Važne gospodarske okolnosti
Pravilnik o radu, pak, trebao bi postati pitanje prošlosti jer ce se ZOR-om propisati, "na tragu europske prakse", da se taj institut napusti u korist jacanja procesa kolektivnog pregovaranja. Pravilnik o radu poslodavac donosi jednostrano, dok je kolektivni ugovor predmet dogovora dviju strana. Osim toga, dogovoreno je da ce se u slucaju da otkazni razlozi nisu navedeni, kolektivni ugovori na odredeno vrijeme moci otkazati iskljucivo iz razloga bitno promijenjenih gospodarskih okolnosti koje nisu bile poznate ili se nisu mogle predvidjeti u vrijeme sklapanja ugovora.
Nakon 15-ak godina, u Hrvatskoj bi se ponovno mogao dogovoriti opci kolektivni ugovor, koji bi se primjenjivao tamo gdje sindikata nema, a to je uglavnom privatni sektor. Sve to što su sindikati ugradili u sporazum s Vladom nikako se ne može nazvati gubitkom, jer su u svojim nastojanjima uspjeli osigurati nešto više za svoje clanstvo. Sve to sindikati su tražili i kod zadnjih izmjena ZOR-a, ali im nije prošlo.
Zahtjeve su reaktivirali nakon što su vidjeli da ce Vlada uciniti sve da do referenduma o ZOR-u ne dode. Uspjelo im je postici dogovor, možda i zbog posredovanja predsjednika Ive Josipovica, koji se založio za referendum s drugim referendumskim pitanjem, ali i za radne sudove.