Ugovor o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji, koji ce biti potpisan tijekom prosinca, rezultat je pristupnih pregovora koji su trajali nešto krace od šest godina i u njemu se utvrdena prava i obveze Republike Hrvatske kao clanice, dogovoreni aranžmani i prijelazna razdoblja za prilogodbu europskoj pravnoj stecevini.
Tocan datum i mjesto potpisivanja ugovora još nisu odredeni, ali to bi se navjerojatnije trebalo dogoditi u Varšavi sredinom prosinca.
Uz uvodni dio, ugovor sadrži i Akt o uvjetima pristupanja Hrvatske i prilagodbama Ugovora o Europskoj uniji te devet aneksa u kojima su sadržani rezultati pristupnih pregovora koji su trajali pet godina i osam mjeseci - od otvaranja 3. listopada 2005. do zatvaranja zadnjih poglavlja 30. lipnja 2011. Nakon potpisivanja ugovor trebaju ratificirati sve zemlje clanice EU-a, a u Hrvatskoj ce se ulasku u EU izjasniti gradani na referendumu.
U ugovoru se navodi da je rok za predaju ratifikacijskih isprava vladi Republike Italije, koja je depozitor ugovora, 30. lipnja 2013., a stupa na snagu 1. srpnja 2013. godine, pod uvjetom da sve isprave o ratifikaciji budu položene do predvidenog datuma.
Ulaskom u EU, Hrvatska se povlaci iz svih sporazuma o slobodnoj trgovini s trecim zemljama, ukljucujuci i Srednjoeuropski ugovor o slobodnoj trgovini (CEFTA) i istodobno pristupa sporazumima koje su sklopile ili potpisale sadašnje zemlje clanice i Unija s trecim zemljama ili s medunarodnim organizacijama. Od potpisivanja ugovora do ulaska u clanstvo, Europska komisija ce pratiti ispunjavanje svih obveza, koje je Hrvatska preuzela u pristupnim pregovorima, o cemu ce podnijeti cjelovito izvješce Vijecu i Europskom parlamentu u jesen 2011. i u jesen 2012. godine.
Posebno ce se pratiti ispunjavanje obveza u podrucju pravosuda i temeljnih prava - rezultate ostvarenog napretka u reformi pravosuda i ucinkovitosti te nepristranom vodenju predmeta koji se odnose na ratne zlocine i u borbi protiv korupcije, zatim podrucja koje je pokriveno u poglavlju Pravda, sloboda i sigurnost - upravljanje vanjskim granicama, policijska suradnja, borba protiv organiziranog kriminala, pravosudna suradnja u gradanskim i kaznenim stvarima te ispunjavanje obveza iz podrucja politike tržišnog natjecanja, što ukljucuje restrukturiranje brodogradevne industrije i celicnog sektora.
Komisija ce svoje procjene ispunjavanja obveza u tim podrucjima objavljivati svakih šest mjeseci. U ugovoru se ne navode nikakve konkretne mjere koje bi se poduzele ako se ocijeni da Hrvatska ne provodi ono na što se obvezala.
Kroz pristupne pregovore i prilagodbu europskom zakonodavstvu, regulirana su mnoga podrucja koja utjecu na svakodnevni život gradana. U pregovorima su definirani pojednostavljani uvjeti prolaza preko teritorija BiH, kroz tzv. "neumski koridor". Izuzeca od obveze veterinarskog pregleda za proizvode životinjskog podrijetla bit ce moguce ako se pošiljka prevozi u zatvorenim vozilima s jedinstveno numeriranim plombama.
Hrvatska ce morati zabraniti ponovni ulazak na svoj teritorij pošiljkama na kojima su oštecene plombe ili ako je prolaz trajao dulje od "prihvatljivog vremena" s obzirom na udaljenost od ulaznih tocaka Klek i Zaton Doli. Prijevoz živih životinja kroz neumski koridor nece biti dopušten, osim za kucne ljubimce, koji moraju biti opremljeni odgovarajucim cipovima. Broj kucnih ljubimaca koji se mogu prevesti ogranicen je na pet.
U poglavlju sloboda kretanja kapitala Hrvatska se obvezala da ce se odreci posebnih prava države u privatiziranim poduzecima, koja nisu u skladu s europskom pravnom stecevinom. Rijec je o tzv. "zlatnim dionicima", što državi omogucuje pravo veta i utjecaj na upravljanje koji nije u skladu s njezinim vlasnickim udjelom. Ta posebna prava predvidena su u privatizicijskim aktima za HT, Inu i HEP.
S danom ulaska u EU, Hrvatska ce morati ukinuti nultu stopu poreza na dodanu vrijednost (PDV), koja nije predvidena europskim zakonima, ali ce moci uvesti minimalne i snižene stope.
Hrvatska je u pregovorima dogovorila prijelazno razdoblje od sedam godina tijekom kojeg stranci nece moci kupovati poljoprivredno zemljište, s mogucnošcu da se to produlji još za tri godine. U ugovoru se takoder precizira da ce se ova prijelazna mjera razmotriti krajem trece godine od datuma pristupanja. Komisija ce o tome podnijeti izvješce, a Vijece može jednoglasno skratiti ili prekinuti to prijelazno razdoblje, a kako je u Vijecu zastupljena i Hrvatska, to znaci da se to može dogoditi samo uz njezin pristanak.
Zemlje clanice mogu uvesti ogranicenja za zapošljavanje hrvatskih radnika na dvije, pet ili maksimalno sedam godina, a isto pravo ima i Hrvatska za državljane onih zemalja koje se odluce koristiti to pravo. Ovdje je rijec o pravu na privremeno ogranicenje pristupa tržištu rada, a na svakoj državi clanice je da odluci hoce li ga koristiti ili nece.
Podrucje socijalne politike u ingerenciji je zemalja clanica, a za neka podrucja, primjerice mirovine, ne postoji zajednicka pravna stecevina, vec samo preporuke. Stoga u ugovoru stoji da EU "ohrabruje Hrvatsku" da nastavi s približavanjem povlaštenih mirovina opcem mirovinskom sustavu te da ne potice na prijevremeni odlazak u mirovinu, a sve zbog dugorocne financijske održivosti.
Pregovori su se vodili u 33 poglavlja, tematske cjeline u kojima se kandidatska zemlja mora uskladiti s pravnom stecevinom Europske unije. Postoje još dva poglavlja, 34. Institucije i 35 Ostala pitanja o kojima se ne pregovora, jer u njima nema pravne stecevine koju zemlja kandidatkinja treba preuzeti u svoje zakonodavstvo. U poglavlju 34. definirano je sudjelovanje hrvatskih predstavnika u tijelima EU-a te status hrvatskog jezika, koji s danom ulaska u EU postaje službeni jezik EU-a. (Hina)