Pregovori su završeni, Hrvatska je jednom nogom u Europskoj uniji. Nakon što 30. lipnja glavni ljudi Unije i formalno zatvore sva pregovaracka poglavlja s Hrvatskom, ceka nas potpisivanje sporazuma s Bruxellesom, referendum i ratifikacija sporazuma u svim zemljama clanicama.
Ta bi procedura - u kojoj se kriju i neke zamke, poput monitoringa kojim ce se pratiti kako hrvatska strana poštuje ispregovarane uvjete ulaska u Uniju - trebala okoncati do 1. srpnja 2013., kada bi se u glavnom gradu Europe trebao podignuti hrvatski stijeg.
U istom tom razdoblju hrvatski gradani trebali bi se naviknuti na nova pravila, koja ce vrijediti u gotovo svakom dijelu života - od školovanja do zapošljavanja i zaštite ljudskih prava.
Popis promjena koje nas ocekuju vrlo je dugacak, a neke se i nece dogoditi odmah po ulasku u EU, nego nakon nekoliko godina, kad završi dogovoreno prijelazno razdoblje. U 35 poglavlja, koliko ih je ispregovarano, navedene su sve promjene koje su pred nama.
Prvo poglavlje, sloboda kretanja robe, neobicno je važno za hrvatske tvrtke i njihove izvozne perspektive. Hrvatska postaje dio unutrašnjeg tržišta Unije, u kojoj sve zemlje imaju jednaka prava. Hrvatski proizvodi mogu se nesmetano izvoziti i konkurirati u zemljama Unije, kao i obratno - proizvodi ostalih 27 zemalja EU-a konkurirat ce domacima.
Uz robu, na europskom tržištu slobodno ce konkurirati i radna snaga. Drugo pregovaracko poglavlje, sloboda kretanja radnika, predvida da se hrvatski gradani zapošljavaju u svim zemljama EU-a, kao i da uz posao dobivaju dozvole boravka za sebe i svoje obitelji. Pravila nesmetanog zapošljavanja ipak nece vrijediti u svim zemljama clanicama EU-a, jer su neke ogranicile dolazak inozemnih radnika na razdoblje od dvije do sedam godina. Hrvatska ce moci ograniciti zapošljavanje radnika iz tih zemalja.
Hrvatskim gradanima priznat ce se strucne kvalifikacije stecene u zemlji bez složenih administrativnih postupaka.
Poglavlje o ribarstvu takoder je izazvalo veliku pažnju javnosti. Zadržano je pravo na upotrebu tradicionalnih ribarskih alata. Ribari ce koristiti kocu na udaljenosti od jedne i pol nauticke milje od obale, što je posebno važno na sjevernom Jadranu. Otvaranje tržišta EU-a za ulov hrvatskih ribara, kao i za plasman proizvoda uzgoja i prerade, vrlo je znacajno za razvoj te industrije, a tu je i financijska podrška koja ce se od 2014. dobivati iz Europskog fonda za ribarstvo.
Konkurenciju ce doživjeti i Hrvatska elektroprivreda te tvrtke koje gradanima prodaju plin. Gradani bi, kao što se sada radi u telefoniji, trebali imati mogucnost izbora dobavljaca plina i struje.
Prihvacanjem europskih pravila u poglavlju o poreznoj politici Hrvatska je pristala na ukidanje nulte stope PDV-a, koja vrijedi na kruh, mlijeko i tiskovine. Ipak, moci se uvesti snižene i minimalne stope PDV-a, a do 31. prosinca 2014. može se nastaviti s oslobadanjem od placanja PDV-a na gradevinsko zemljište.
Uvodenje eura kao nacionalne valute nece otpoceti 1. srpnja 2013. godine, a vjerojatno ni ubrzo nakon toga. Strucnjaci smatraju da bi Hrvatska za prelazak s kune na euro mogla cekati pet do deset godina. (Piše Dubravko GRAKALIC)
INTEGRALNI TEKST O TOME ŠTO NAS SVE CEKA U EU-u CITAJTE U TISKANOM IZDANJU OD UTORKA