Nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju građane očekuju velike promjene na području zdravstva, zapošljavanja i socijalne politike. Iako nas od ulaska dijeli još samo nekoliko mjeseci, široj javnosti nepoznata su prava i obveze koje donosi Unija, a ne znaju ni s kakvim će ih konkretnim politikama zastupati europarlamentarci koje će birati sredinom ovog mjeseca.
Što će se dogoditi ako im treba hitna liječnička pomoć kada se, recimo, zateknu na putovanju u Francuskoj, hoće li se odmah nakon ulaska moći zaposliti u Njemačkoj ili Italiji i hoće li hrvatski studenti već ove godine moći upisivati fakultete u nekoj od zemalja članica?
Sve su to nedoumice koje muče građane koji na kapaljku primaju informacije o beneficijama, ali i problemima s kojima će se vrlo brzo susresti.
Hoće li se Hrvatima nuditi poslovi u inozemstvu, vidjet će se vrlo brzo, jer čim uđemo u EU, Hrvatski zavod za zapošljavanje ulazi u Europsku mrežu javnih službi za zapošljavanje (EURES), nakon čega će Hrvatima biti dostupno posredovanje pri zapošljavanju u svim drugim zemljama članicama.
No, svakako treba imati na umu da veća mobilnost radnika ni najmanje ne jamči siguran posao u nekoj od zemalja, jer konkurenciju će im predstavljati svi nezaposleni radnici iz zemlja članica.
S druge strane, hrvatski građani će se moći slobodno zaposliti u zemljama Unije bez nekih posebnih odobrenja ili radnih dozvola osim u onim zemljama koje će zadržati ograničenje zapošljavanja, i to najduže u razdoblju od dvije, pet ili sedam godina nakon ulaska. U koje će zemlje moći ići raditi bez ograničenja, znat će se nakon što o tome pojedinačno odluče zemlje članice. Isto tako hrvatski se radnici po radnim i socijalnim pravima stavljaju u ravnopravan odnos s radnicima zemlje u koju žele ići raditi, a to se odnosi i na porezne olakšice. (D. BAŠIĆ-PALKOVIĆ)
CIJELI TEKST PROČITAJTE U TISKANOM IZDANJU